S dolaskom jesenskih dana dolaze i sve češće viroze. Ništa to nije čudno ako u obzir uzmemo način i tempo suvremenog života – tramvaji, autobusi, teretane i za hrvatsku populaciju posebno popularni kafići koji se tijekom hladnih dana pretvaraju u pravi mali zagušljivi raj. Na svakodnevnoj razini prolazimo kroz razne zatvorene prostore kroz koje također prolazi ili se u njima nalazi veliki broj ljudi.
Naš organizam svakodnevno se bori protiv napasnika raznih vrsta, čak i kad za to ne postoje izraziti vanjski znakovi poput kihanja, kašljanja, šmrcanja. Za to je zaslužan imunološki sustav koji čini obrambeni mehanizam našeg organizma.
Biljana Agić, profesorica biologije pojednostavila nam je priču o tome kako funkcionira imunološki sustav. Sastoji se od limfnog sustava i bijelih krvnih stanica.
“Bijele krvne stanice su borci protiv raznih virusa, bakterija, gljivica i svih drugih mikroorganizama. One doslovno „proždiru“ uzročnike bolesti. Imaju sposobnost izaći iz krvnih žila i tamo „pojesti“ neku bakteriju. Zato kad smo bolesni imamo povišene leukocite, jer nam treba puno tih boraca. Limfu čine krvna plazma i posebne bijele krvne stanice koje nazivamo limfociti. Oni, između ostalog nastaju u limfnim čvorovima pa kad recimo, imamo upalu grla oteknu limfni čvorovi na vratu jer se tu proizvodi najviše limfocita gdje oni „proždiru“ naše streptokoke iz grla koji su izazvali bolest. Pravilo je da oteknu limfni čvorovi koji su najbliži žarištu upale, pa tako kad imamo upalu jajnika oteknu oni u preponama i slično”.
Kao što je rečeno, tijekom dana nad obasipaju razni virusi i bakterije iz zraka protiv kojih naš organizam vodi borbu. No ako imamo puno negativnih priljeva iz okoline poput stresa, neprospavanih noći, loše prehrane uz uobičajene viruse i bakterije, naši leukociti ne uspijevaju se sa svim jednako baviti te kažemo da je došlo do pada imuniteta. “Slabije se borimo s mikroorganizmima odnosno češće oboljevamo”, kaže Biljana Agić.
Hrana je tu jako bitan faktor, ističe profesorice biologije, a ja se ne mogu složiti više. Preporučljivo je konzumirati što više svježeg voća i povrća, salata i to raznih kombinacija. Šipak, agrumi (limun, mandarine, naranče, grejp…), čajevi ( šipak, vrisak, sljez, majčina dušica, stolisnik; preporučljivo u listićima, od provjerenog dobavljača ), cimet, zob.
Mojih top pet što se tiče hrane u prevenciji, ali i tijekom viroze su: češnjak (ima antibiotsko djelovanje, pogotovo koristan pri oboljenjima grla ), peršin ( prepun vitamina C i antioksidansa), mandarine /naranče/šipak , kadulja ( grgljati i/ili koristiti za inhaliranje[1]) i lagana juha od raznog povrća ( celer, mrkva, krumpir, cvjetača, rajčica, crveni luk ).
“Što se tiče sna, tu sam se uvjerila da onih 8 sati ne treba tako strogo doživljavati jer je nekima dovoljno i manje. Značajnije je da se proba uloviti što više sati sna prije ponoći jer je taj san puno efikasniji za odmor nego onaj poslije ponoći”, kaže Biljana Agić. Osobno smatram da je sedam sati neki minimun za optimalno funkcioniranje i uravnotežen apetit.
Još jedna stavka na koju treba obratiti pozornost su svi silni preparati koje koristimo u njezi kože, našeg najvećeg organa koji vrlo lako upija sve što na njega nanosimo, ističe profesorica biologije. Često nismo ni svjesni štetnosti sastojaka koji se u njima nalaze – svako toliko istakne se određeni sastojak, poput parabena ili aluminija čija je štetnost dokazana, no treba se upitati koliko je još takvih sastojaka koji će za mjesec ili godinu doći na vidjelo javnosti kao štetni za naš organizam. Stoga je najbolji savjet koristiti što je više moguće provjerene proizvode prirodne kozmetike.
Stres, onaj negativni i dugoročni treba smanjiti na minimum, koliko god je to moguće. No to se ne događa preko noći, pogotovo u ovakvoj socio-gospodarsko-ekonomskoj situaciji u zemlji i raznoraznim situacijama koje se tiču privatnog života, a koje mogu biti tjeskobne i uznemirujuće. Važno je detektirati izvor problema, a ne se baviti samo simptomima- često se uzroci fizičkih tegoba i slabog imuniteta tiču baš psihe, sukoba koji nas muče bez da smo svjesni o čemu se konkretno radi. Često je bolje i dugoročnije rješenje otići psihologu nego li konzumirati razne tablete kao jednokratna rješenja.
Ono što nam svakako može pomoći u borbi sa stresom, psihičkim smetnjama, ali i u podizanju i jačanju imunološkog sustava redovita je fizička aktivnost. Hodanje, trčanje, yoga, yogilates, aerobik, odbojka, boks, ples na svili, crossfit…ponuda je toliko raznolika da nema smisla dalje nabrajati nego samo reći: krećite se, čim više, na što različitije načine, koliko god možete uvijek poštujući mogućnosti vlastitog tijela.
I za kraj, savjet koji apsolutno potpisujem, iskušan i provjeren.
“Najvažnije od svega je”, kaže Biljana Agić, “biti što je više moguće na svježem zraku. Kako kaže stara njemačka poslovica -nema lošeg vremena, samo neadekvatne odjeće”. Redovito provjetravajte prostorije u kojima se nalazite i ako ste u dilemi, uvijek se sjetite naših primarnih impulsa. Čovjekovo tijelo nije stvoreno za osam sati sjedenja, niti za provođenje cijelog dana u zatvorenim prostorima šoping cenatara. Naš organizam savršeni je mali mehanizam namijenjen za kretanje, koji je iz prirode izrastao i u njoj još uvijek postoji, bez obzira na sve prilagodbe koje su se dogodile razvitkom civilizacije. Ako ne stignete pješke na posao, hodajte ili vozite bicikl pri povratku kući. Istegnite se ujutro ili navečer uz televiziju. Jedan dan u vikendu odredite za odlazak na šetnju parkom ili uz more.
[1] Zagrijete vodu u posudi srednje veličine, a kad voda zakipi u nju dodate kadulju, mentu, kamilicu ili neku drugu biljku. Stavite posudu na podložak na stol, prislonite glavu posudi onoliko koliko je potrebno da možete normalno disati, te pokrijte glavu plahtom. Inhalirajte se 7-10 minuta udišući na nos i izdišući na usta. Pazite da se ne opečete. Ovaj postupak pročistit će vam dišne puteve, a i dobro djeluje na kožu lica. Nakon inhaliranja nije preporučljivo izlaziti vani barem dva do tri sata.
