Proteklog je tjedna završio četverodnevni Kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane „Nova postignuća i budući izazovi“ na kojemu su svoja izlaganja o tome kako povećati kvalitetu hrane te održati njezinu zdravstvenu ispravnost održali brojni domaći i europski stručnjaci. Prvi je to hrvatski Kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane s međunarodnim sudjelovanjem na kojemu su sudionici iz Hrvatske, regije i zemalja Europske unije raspravljali te razmjenjivali iskustva o uvijek aktualnim temama sigurnosti i kvalitete hrane, utvrđivanju izvornosti, zemljopisnog porijekla, patvorenosti hrane te utjecaju hrane na zdravlje potrošača.
Znanja i iskustva u četiri dana ispunjena bogatim programom razmijenilo je više od 250 sudionika različitih profila.
Nova postignuća i budući izazovi u području sigurnosti i kvalitete hrane prezentirani su od strane 20 predavača iz zemlje i svijeta, među kojima su bili predstavnici Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane i Europskog parlamenta, Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europskog ureda Američke agencije za hranu i lijekove (FDA), EUROLAB-a (Lisabon, Portugal) i mnogi drugi.
„Proizvodnja hrane je danas druga najvažnija gospodarska grana u EU koja troši preko 800 milijardi eura te zapošljava preko 48 milijuna ljudi, od iznimne je važnosti očuvati zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane. Naša je zadaća zaštititi ljudsko zdravlje, ali i proizvođače i distributere hrane te im omogućiti da budu što kvalitetniji i konkurentniji. Zbog toga sam sretan što smo uspjeli okupiti brojne istaknute stručnjake koji će, vjerujem, uvelike pridonijeti našemu poimanju ove teme, ali još važnije, našemu djelovanju u ostvarivanju značajnijih pomaka u tome području“ rekao je predsjednik Kongresa i ravnatelj NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ dr. Zvonimir Šostar.
„Hrana je jedan od važnijih čimbenika nastanka mnogih opasnih bolesti te je svakako od iznimne važnosti raditi na kontinuiranom osvještavanju ovog problema. Upravo su brojni incidenti s hranom koji su se dogodili u posljednje vrijeme učinili da građani postanu oprezniji, da počnu čitati deklaracije te paziti što unose u organizam. Važno je reći kako čak 80% hrvatskih građana smatra da konzumira lošiju hranu od građana zapadne Europe, a upravo je istraživanje koje smo proveli u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu to i dokazalo“, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
