Koliko često razmišljate o hrani koju jedete? Većina ljudi je svjesna prvih par zalogaja, samo da bi se uvjerili da im je jelo ispravno, a potom zapadnu u polu-svjesno stanje hranjenja. Budući da je pomicanje vilice od tanjura do usta vrlo jednostavna radnja, obavljamo je bez razmišljanja, kao i što hodamo bez razmišljanja. Možda se pitate kakve veze imaju meditacija i prehrana? Pojasnit ćemo.
Meditacija je praksa kojom pojedinac vježba svoj um da bude svjesniji. Ljudi meditiraju već tisućljećima kako bi se opustili, umanjili stres, tjeskobu, depresiju, pa čak i krvni tlak. Postoji više tipova meditacije – neke traže usmjerenost na probleme, dok druge teže stanju potpune tišine uma. Čak nije bitno jeste li religiozni; meditiranje može koristiti svakome. Može vam čak pomoći i da promijenite svoj odnos prema hrani.
Zamislite da možete biti svjesni svakog zalogaja, da iskusite svaki okus namirnice u trenutku. Kako bi dobro bilo kad biste imali zdrav odnos prema hrani, bez osjećaja krivnje, tjeskobe ni čežnje; kad biste mogli uživati u hrani, i biti zahvalni na njoj? Uz meditaciju možete sve ovo postići.
Kad jedete polako, pažljivo, i promišljeno, hranu ćete iskusiti na sasvim nov način. Svjesno jedenje jedan je od najvećih darova koje si možete svakodnevno pružiti. Sada ćemo pojasniti praksu u deset koraka:
Meditacija i prehrana – korak po korak
1. Sjednite za stol, po mogućnosti sami, sa što manje distrakcija. Nemojte se brinuti zbog zvukova koje ne možete kontrolirati. Pogledajte hranu – kako izgleda? Uživajte u njenoj strukturi, a potom i duboko udahnite nekoliko puta (osjetite miris), i dozvolite tijelu i umu da se smire.
2. Promotrite svoje emocije. Koje čežnje vam naviru? Jeste li gladni? Naduti? Zahvalni? Ili možda mislite da ova praksa nije za vas. Koje god misli vam dolaze, samo ih osvijestite bez osude; duboko udahnite, i promotrite promjenu. Promislite o svojim osjećajima.
3. Zahvalite se na hrani, i razmislite o njenom porijeklu. Otkud vaša hrana dolazi? Je li uzgojena organski ili na masovnoj farmi? Vizualizirajte farmere, kombajne, vozače kamiona, trgovce – tisuće ljudi surađuje kako bi opskrbili druge hranom. Razmislite o ljudima, a potom i o samim namirnicama, i njihovom staništu.
4. Sada se, bez da se osjećate krivima, zahvalite na činjenici da imate hranu pred sobom. Toliko smo se naviknuli na hranu, da često zaboravljamo da u svijetu i dalje postoje ljudi koji je nemaju. Duboki osjećaj zahvalnosti je ključ svake dobre meditacije.
5. Ako je pred vama hrana koja se jede rukama, primijetite njenu teksturu, temperaturu, i boju. Ako pak jedete s nožem i vilicom, obratite pozornost na temperaturu pribora, uz promatranje spektra boja na tanjuru. Možda će vam učinak biti izraženiji držite li žlicu ili vilicu u slabijoj ruci – tako ćete sigurno jesti sporije.
6. Sad napokon hranu približite ustima, i pažnju preusmjerite s ruku prema očima, nosu, i ustima. Kakav miris ima hrana? Kako izgleda izbliza? I kad je stavite usta, kakvog je okusa, teksture, temperature? Vrlo pozorno promatrajte osjetila. Kakav je okus u različitim dijelovima usta? Tada možete zatvoriti oči. Ne morate ništa “raditi”. Samo preusmjerite pažnju na osjetila, i ništa drugo.
7. Osim fizičke senzacije, promotrite i reakciju uma na hranu. Primjerice, izaziva li vam hrana umni užitak? Prihvaćate je, ili pak osjećate određenu odbojnost-možda je prevruća, prehladne, preslatka, ili pregorka. Možda se pak osjećate krivima zbog porijekla hrane. Primijetite prosudbu mozga, i usporedite to s prethodnim obrocima. Dok to sve radite, duboko dišite, i temeljito žvačite hranu (dvadesetak puta). Osjetite hranu u jednjaku, i opustite se. Ovako ćete se prije najesti, a ostat će vam vremena da uživate u raznolikim okusima.
8. Nakon što ste pojeli nekoliko zalogaja, možda će vam ova vježba dosaditi, i misli početi lutati drugamo. Ovo je posve normalno, i nemojte se brinuti zbog toga. Kad vam pažnja pobjegne, nježno je vratite na proces jedenja, na razne okuse, mirise, teksture, boje, i zvukove.
9. Dok nastavljate jesti, možda ćete primijetiti nagon da jedete brže (možda je to zbog slatkog deserta koji vas čeka!). Ili ste pak zabrinuti zbog svojeg obroka. Ako je obrok veći, možda ćete primijetiti kako vam opada želja za konzumiranjem hrane. Koliko god možete, promatrajte te misli i osjećaje, i naravno, pazite na disanje. Dah vam može biti indikator ugode odnosno neugode kod hranjenja.
10. Prije nego krenete na daljnje planove, pokušajte ostati sjediti još koji trenutak. Ovo je prilika da budete svjesni i ostatak dana. Također je prigoda da shvatite da su misli, osjećaji, i fizički osjet kojeg ste imali prije obroka nestali. Sada vam ta svjesnost pomaže umu da se osjeća spokojno.
Meditacija i prehrana bi trebale ići zajedno. Predlažem vam da isprobate ovu vježbu kod svakog obroka na četrdeset dana. Vidjet ćete kako vam nekoliko minuta duljeg hranjenja pogoduje umu. Ova vježba je vrlo jednostavna, a korisna. Kad stvorite naviku meditiranja, donosit ćete bolje odluke, umanjiti stres, i biti prisutniji u svakodnevnom životu. Vrlo je važno i da odabirete što etičnije namirnice. Tijelo će vam također biti zahvalno.
(izvori: psychologytoday, huffingtonpost, metatronics, radicallyloved)
