Želite li spasiti Zemlju, smanjite unos mesa

Ako ste zabrinuti za čovjekov utjecaj na klimatske promjene, sigurno vas veseli činjenica da je prošlu subotu postignut dogovor između 200 zemalja o smanjenju emisije fosilnih goriva u atmosferi. U Parizu su se vođe država složile da brzina globalnog zagrijavanja ne smije prelaziti 2 stupnja Celzijevih.

No taj dogovor nije potpuno zakonski obvezujuć za države sudionice, i po nekim kritičarima najviše pogađa zemlje u razvoju, jer moraju dobiti najviše financijske potpore pri tranziciji.

No što vi kao pojedinac možete učiniti odmah kako bi umanjili razinu ugljika u atmosferi? Pogledajte u svoj tanjur.

Prema istraživačima s Chatham Housea, usvajanjem dijete koja se bazira primarno na biljnoj prehrani, svaka osoba može umanjiti emisiju stakleničkih plinova, i spriječiti da se globalno zatopljenje ubrzava.

U tom izvještaju nazvanom “Changing climate, changing diets: Pathways to lower meat consumption“, naznačeno je da smanjenjem konzumacije mesa, neće samo biti zdraviji samo Planet, već i čovjek.

Vjerojatno ste čuli za nedavnu studiju World Health Organizationa, u kojoj je dokazano da obrađivano meso (sušeno, dimljeno..) uzrokuje rak, i da crveno meso vjerojatno uzrokuje rak debelog crijeva. Želite li spasiti Zemlju, ali i poboljšati zdravlje, izbacite crveno meso iz prehrane, preporučuje WHO-a.

Vratimo se na Pariz, gdje u pregovorima nije bilo dovoljno pažnje usmjereno na agrikulturu, industriju koja je odgovorna za preko 15% ukupne emisije stakleničkih plinova. Sječa šuma, prijevoz hrane i mesa, ispuštanjem plina iz utroba životinja, poglavito stoke, ovaca, i koza, ima ogroman utjecaj na okoliš.

No, ipak je na COP21 (Pariškoj konferenciji), u kratkim crtama spomenuta prehrana:

“Poruka je jasna: globalno trebamo jesti manje mesa. Prosječan čovjek već sada jede puno više mesa od preporučenog, pogotovo u razvijenijim zemljama. Ne možemo izbjeći opasne klimatske promjene ukoliko se stil prehrane ne promjeni.”

2010. godine Ujedinjeni Narodi su dali sličnu izjavu. No je li se išta promijenilo. Nažalost, nije. Dok su neke zemlje, primjerice Švedska, uistinu smanjile potrošnju mesa, globalno potražnja za mesom raste, i očekuje se da će narasti za vrtoglavih 76% do 2050. Godine.

Laura Wellesley nada se da će vlade poduzeti potrebne korake za promociju prehrane bogate povrćem, rekla je:

“Smanjenje konzumacije mesa je win-win situacija za zdravlje i klimu. Povećanjem obzira o utjecaju mesa na zdravlje i okoliš prvi je korak, ali on sam ne može dovesti do značajne promjene u ponašanju. Vlade se moraju više truditi da utječu na odabir namirnica pojedinaca. Budući da su državnici u Parizu tražili brz i jeftin način za smanjenje emisije stakleničkih plinova, trebali su staviti promjenu prehrane na vrh liste prioriteta.”

U SAD-u je radnije ove godine, organizacija U.S. Dietary Guidelines preporučila veći unos biljne prehrane, ali s nedovoljno jakim odjekom.

Srećom, biljna prehrana postaje sve dostupnija (čak i u Hrvatskoj), i otvaraju se veganski fast food restorani, lanci supermarketa, i sve više trgovina s organskom hranom. Navalite.

(prilagođeno s trueactivist)