Kad u sportskom klubu trener otiđe, ili dobije otkaz, njegov zamjenik će najčešće ponavljati iste vježbe, imati isti raspored, sličnu taktiku, pa čak i sličan način vikanja na igrače kao i trener od kojeg su učili. Ljudi imaju tendenciju emulirati svoje mentore.
Ovaj se fenomen pojavljuje svugdje u životu.
Vaša politička ili vjerska uvjerenja su vrlo vjerojatno odraz okruženja u kojem ste odrasli. Ljudi koji su odgojeni u katoličkim obiteljima, u pravilu budu katolici. Djeca muslimana najčešće i sami budu muslimani. Čak i ako se ne slažete sa svim pogledima svojih roditelja, njihovi politički afiniteti utječu na vaše. Naš pristup životu i radu uvelike je uvjetovan sistemom u kojem smo odgojeni, i mentorima koji su nas pratili na putu. Svi smo naučili kako razmišljati od drugih. Tako se znanje prenosi.
Evo teškog pitanja: Kako znate je li način na koji ste nešto naučili najbolji (ili ispravan)? Što ako ste naučili samo jedan način kako nešto raditi, a ne pravi način?
Kad se sjetim svojih trenera nogometa, pomislim jesu li oni uistinu razmotrili razne načine vođenja tima? Ili su samo preuzeli metode kojima su bili izloženi? To vrijedi za gotovo sve u životu. Kako znate je li vaša metoda učenja neke vještine bila najbolja? Mnogi ljudi se smatraju stručnjacima u pojedinom području, a u biti su samo stručni u svom stilu.
Lako možemo postati robovima starih uvjerenja bez da smo toga svjesni. Usvajamo filozofiju i strategiju koja je počiva na stvarima kojima smo izloženi, bez da shvaćamo jesu li one optimalan način razmišljanja.
Shoshin: Početničko stanje uma
U zen budizmu postoji termin shoshin, što znači “um početnika”. Shoshin počiva na ideji da treba otpustiti prijašnja znanja, i biti otvoren pri učenju pojedine teme.
Kad ste početnik, vaš je um prazan i otvoren. Voljni ste naučiti i uzeti u obzir sve informacije, poput djeteta koje nešto otkriva po prvi put. Kako razvijate znanje i stručnost, um vam se prirodno zatvara. Razmišljate ovako: “Ovo već znam”, i niste otvoreni za novosti.
Ljudi nažalost imaju sklonost blokiranja informacija koje su suprotstavljene naučenom. Mislimo da stalno učimo, ali u biti samo prelazimo preko informacija razgovora, čekajući nešto što će potvrditi našu trenutnu filozofiju ili iskustvo, i probiremo informacije kako bi opravdali trenutne navike i uvjerenja. Većina ljudi ne želi nove informacije, žele samo potvrditi stare.
Problem je u tome što bi stručnjaci trebali obraćati više pozornosti na temu, a ne manje. Zašto? Jer su već upoznati s 98% podataka na temu, stoga trebaju pažljivo slušati kako bi usvojili i preostalih 2 posto.
Odraslima je teško vidjeti stvari iznova. Zen majstor Shunryo Suzuki je rekao: “U početničkom umu mogućnosti je mnogo, a u umu stručnjaka, jako malo.”
Kako prestati biti rob starim navikama i uvjerenjima? Isprobajte shohin tehniku
Postoji nekoliko načina na koje možete otkriti svoj početnički um i prihvatiti koncept shoshina:
Odbacite potrebu da stvarate vrijednost. Mnogi ljudi, pogotovo oni koji puno postižu, imaju strašnu želju za stvaranjem vrijednosti ljudima oko sebe. Površinski, ovo se čini kao izvrsna stvar. Ali u stvarnosti, to vam koči uspjeh, jer nikad ne vodite razgovor u kojem vi šutite i slušate. Ako stalno dodajete vrijednost (“Trebaš probati ovo…” ili “Reći ću ti što je meni upalilo…”), time ubijate mišljenje drugih ljudi. A i nemoguće je slušati nekoga kad stalno govorite. Dakle, prvi korak je da odbacite potrebu za stalnim pridonošenjem. Odstupite, promatrajte i slušajte.
Odbacite potrebu za pobjedom u svakoj raspravi. Drugi ne moraju izgubiti kako vi pobijedili. Ova rečenica se dobro uklapa u shoshin. Ako s nekim razgovarate, i čujete nešto s čime se ne slažete, suzdržite se od želje za ispravljanjem. Oni ne moraju izgubiti raspravu kako bi vi dobili. Kad otpustite potrebu za dokazivanjem, otvorit ćete se novim stvarima. Budite znatiželjni, i razmišljajte na sljedeći način: “Nije li to zanimljivo. Oni na to gledaju na sasvim drukčiji način.” Čak i ako ste vi u pravu, a oni u krivu, to nema veze. Možete nakon razgovora biti zadovoljni i bez da je “vaša zadnja”.
Pričaj mi još o tome. Ako imate naviku previše pričati, pokušajte iskoristiti sljedeću strategiju kako bi ostali tihi – recite im: “Pričaj mi još o tome.” Nije važno o kojoj je temi riječ; tako ćete otvoriti um i čuti tuđi pogled na svijet.
Pretpostavite da ste idiot. U svojoj knjizi “Fooled by Randomness“, Nassim Taleb je napisao: “Pokušavam svaki tjedan podsjetiti svoje učenike da smo svi idioti i da ništa ne znamo, ali smo blagoslovljeni što smo svjesni toga.” Mane su samo odraz ljudskosti. Svi moramo informacije naučiti od nekog i od nekud, tako da svi imamo mentore ili sistem kojeg pratimo. Bitno je da to shvatite.
Svi smo idioti, ali ako imate privilegiju da to znate, možete odbaciti svoje predrasude, i životu pristupiti otvoreno; poput početnika.
(prilagođeno s jamesclear)
