SHARE

U petak i subotu, 4. i 5. rujna 2015 nas Trgu Bana Jelačića u Zagrebu održao se  ZegeVege festival. Budući da je ove godine broj izlagača bio rekordan, održalo se mnoštvo zanimljivih radionica i sve je bilo popraćeno solidnim glazbenim sadržajem, može se reći da je unatoč subotnjem lošem vremenu festival bio uspješan.

U petak sam odlučio posjetiti nekoliko radionica, uključujući i onu o zelenom soku. Osobno prije petka nikad nisam pio svježe smiksan zeleni sok, pa sam odlučio ostati na radionici kako bih kušao sok iako me tema nije isprva pretjerano zanimala.

Predavanje je držala Jelena Tomašević, koja se već četiri godine hrani isključivo zelenim sokovima. Kaže kako joj je trebalo određeno vrijeme prilagodbe, nekoliko dana, a da je danas puna energije i osjeća se vitalnije nego ikad.

Što je potrebno za zeleni sok?

Osim naravno sokovnika (blendera), potrebne su i svježe namirnice, kojih, kaže Jelena ima puno na hrvatskim tržnicama. Čak je spomenula da je nekoliko tjedana živjela u Njemačkoj, jer je tamo održavala radionice, i da nije mogla naći svježe povrće na tržnicama. Tvrdi da je to glavni razlog zašto tamo nije ostala živjeti.

Blenderi danas znaju biti jako skupi, na Trgu sam primijetio sokovnike koji su koštali i po nekoliko tisuća kuna. Jelena je svojega platila prije četiri godine za cijenu od malo iznad 1000 kuna, a nakon više od 14.000 spravljenih sokova, i dalje radi kao nov. Kaže da je bitno samo paziti da komadi voća i povrća ne budu preveliki (po potrebi ih dodatno narezati) i da se sokovnik redovito čisti.

Zeleni sok radi se mnogo povrća i voća, a glavni sastojak je obično lisnato zelenje – blitva, špinat, kelj, raštika, matovilac, potočnica, radič, čimulica, peršin, celer i slično. Može se dodati i povrće koje se inače baca, primjerice lišće mrkve, cikle, rotkvice, brokule i cvjetače.

Kako bi se sok malo zasladio, i dodatno obogatio nutrijentima, nije loše dodati ni sezonsko voće s tržnice. Zimi, kad nema svježeg voća, treba dodati prethodno namoćeno suho voće, primjerice smokve, šljive, brusnice ili grožđice.

Uvozi se i tropsko voće, tako da se na tržnicama uvijek može naći pasiflora, kiwano, gorka dinja karela, mango i još mnogo zdravog voća koji mogu začiniti vaš zeleni sok.

Od velike je važnosti dodati i nešto iz kategorije takozvanih superfooda, kako bi dobili i proteine i aminokiseline u soku. Superfood je inače termin za namirnice koje su iznimno bogate vitamnima, mineralima, proteinima, polifenolima ili esencijalnim masnim kiselinama. Obično se koriste sjemenke lana, sezam, chia, konoplja, kurkuma, datulje i slično.

Kao začin, osim peršina i celera, možete dodati i đumbir.

Na kraju radionice popio sam čašu zelenog soka koji je sadržavao celer, špinat, đumbir, karelu, listove mrkve i nekoliko jabuka. Okus je bio super

O zdravstvenim prednostima zelenog soka bilo bi suvišno pisati, budući da ovise isključivo o namirnicama koje koristite, ali iz gore spomenutih sastojaka dobivate sve potrebne vitamine i minerale, antioksidanse, vlakna, voćne šećere, i proteine. Gotovo sve što vam treba za jedan dan. Konzumiranje 2 čaše zelenog soka dnevno izvrstan je način mršavljenja, prema nekim studijama.

Način pripreme i upozorenja

Nakon što narežete voće i povrće na komade prikladne za vaš sokovnik, ubacite ih u blender i miješajte 2 do 3 minute kako bi se sastojci što više usitnili. Tako ćete osigurati da tijelo brzo i lako apsorbira nutrijente.

Budući da je povrće puno kiselina, preporučuje se da ga pijete na slamku kako ne bi oštetili zube. Ako vam je ipak zgodnije piti bez slamke, popijte vode ili isperite usta nakon konzumacije.

4 KOMENTARI

Ostavi odgovor