SHARE

Potpisivanjem Rezolucije o pristupanju Grada Zagreba Europskoj mreži gradova bez droga, danas je u palači Dverce Grad Zagreb postao dio te Europske mreže. Grad Zagreb se obvezao odbaciti sve zahtjeve za legalizacijom droga, sustavno promicati programe prevencije protiv droga, raditi na liječenju i savjetovanju ovisnika o drogama te raditi na suzbijanju bilo kakve zloupotrebe droga. Rezoluciju je u nazočnosti Vigga Lutcheratha, predsjednika Europske mreže gradova bez droga potpisao gradonačelnik Milan Bandić.

Drago mi je da danas Grad Zagreb ulazi u klub 265 gradova Europe bez droga. To je jedna čast i obveza koju ja ovim potpisom u ime Zagrepčana dajem da ćemo učiniti sve da umrežimo što više hrvatskih gradova s intencijom da Zagreb i Hrvatsku budu bez droga,rekao je gradonačelnik Bandić.

Viggo Lutcherath, predsjednik ECAD-a izrazio je zadovoljstvo što će od sada i Zagreb moći sudjelovati na konferencijama koje oni barem jednom godišnje organiziraju, a sve s ciljem prevencije te rehabilitacije i izlječenja ovisnika o drogama, te naglasio da je droga ogroman problem ne samo ovisnicima nego i njihovim obiteljima i cijeloj okolini. Međunarodna iskustva i prakse ECAD-a zasigurno će pomoći i Gradu Zagrebu u sustavnom rješavanju problema zloupotrebe droga te stvaranju još uspješnijih obrazovnih projekata koji će isticati važnost prevencije kao najboljeg alata u borbi protiv droga.

Europska mreža gradova bez droga – ECAD je osnovana 1994. na inicijativu grada Stockholma te predstavlja vodeću europsku mrežu organizacija gradova koji promiču Europu bez droga i predstavljaju milijune europskih građana. ECAD okuplja gradove iz 30 europskih zemalja i podržava postojeće konvencije Ujedinjenih naroda o drogama koje se protive legalizaciji i potiču jačanje nacionalne i međunarodne suradnje u borbi protiv droge.

Droge su neprekidno rastuća, višestruka prijetnja našim društvima. Upravo je zato nužna koordinacija na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini kako bi se problem što učinkovitije rješavao. Novi zakonski okviri kada je riječ o novim psihoaktivnim tvarima te pojačana suradnja s međunarodnim partnerima donose vidljive rezultate pa će tako i članstvo Grada Zagreba u ECAD-u unaprijediti borbu protiv ovog rastućeg problema. Otprilike 96 milijuna odrasli u Europi probalo je neku vrstu ilegalnih droga tijekom života, a procjenjuje se da godišnje 1,2 milijuna ljudi započinje liječenje od ovisnosti, što nas dodatno tjera na sustavno rješavanje ovog problema i ulaganje u programe prevencije, naglasio je Ivan Ćelić, predsjednik Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti.

ANALIZA

Grad Zagreb u suradnji s institutom Ruđer Bošković proveo je analizu urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnim vodama grada Zagreba 2009. i 2014. Analizom je obuhvaćeno 13 kemijskih tvari – urinarnih biomarkera koji se iz organizma izlučuju nakon konzumacije neke od šest tipova odabranih ilegalnih droga (heroin, kokain, amfetamin, ecstasy, metamfetamin i kanabis) i dva terapeutska opioida (metadon i kodein). Uspoređujući rezultate dobivene 2009. i rezultate dobivene 2014. uočen je značaja porast potrošnje amfetamina, ecstasyja i kanabisa.
Tijekom 2018. provedena je nova analiza na urinarne biomarkere odabranih ilegalnih droga u okviru paneuropske studije grupe SCORE, a prikupljeni su uzorci otpadne vode grada Zagreba s ciljem usporedbe potrošnje droga u Zagrebu s drugim gradovima uključenim u studiju.
Usporedba podataka iz istraživanja provedenog 2018. s rezultatima iz 2017. ukazuju na trostruki porast stope potrošnje čistog heroina, no u istom razdoblju nije uočen značajan porast potrošnje ostalih istraživanih droga. Ipak, treba naglasiti da je tijekom posljednjih nekoliko godina uočen vrlo značaj porast stope potrošnje sintetičkih amfetaminskih droga, kokaina i kanabisa u odnosu na referentnu 2009., a taj je trend zadržan i u 2018. Ova zapažanja potvrđuju važnost redovitog nadziranja urinarnih biomarkera u otpadnoj vodi kao nezamjenjiv izvor informacija o potrošnji droga u Zagrebu. Rezultati takvog nadziranja važan su element u donošenju i provedbi kvalitetnih mjera za prevenciju i suzbijanje zloporabe droga, kao i za procjenu njihove učinkovitosti.

1 KOMENTAR

  1. Bilo bi bolje da smo dio Evropske mreze gradova u kojima se dobro zivi. Koga je briga za droge. Sto nam je gore to budu se ljudi vise drogirali, a kad nema droga onda je tu alkohol, a u tome smo medu top 50 zemalja u svijetu. Koga je briga za droge… a i Bandic si voli cugnuti. Kad bi se radilo o alkoholu onda ga ne bi bilo nigdje za vidjeti. 🙂

Ostavi odgovor