Promjenom prehrambenih navika – smanjivanjem unosa mesa, a češćim jedenjem povrća i voća, ljudi mi mogli spriječiti nekoliko milijuna smrti do 2050. godine, pritom sprječavajući zagrijavanje planeta, i štedeći milijarde dolara troškova u zdravstvu i fondovima za klimatske štete. Istraživanja nalažu da veganstvo može spasiti preko 8 milijuna ljudskih života.
Nova studija objavljena od strane Američke nacionalne akademije znanosti, prva je napravila detaljnu procjenu zdravstvenog i klimatskog utjecaja promjene ljudske prehrane.
“Ne očekujemo da će svi postati vegani”, rekao je glavni autor studije Marco Springmann.
Ali kad bi se ljudi ipak na to odlučili, živjeli bi dulje, i pritom umanjili poguban utjecaj na klimatske promjene.
“Naš odabir namirnice uvelike utječe na naše zdravlje i globalni okoliš”, rekao je Springmann.
Istraživači Sveučilišta Oxford su uzeli u obzir utjecaj 4 različita tipa prehrane do polovice tekućeg stoljeća: “nastavi kao i dosad” scenarij; tip prehrane po UN-ovim smjernicama – koji zahtijeva smanjivanje unosa crvenog mesa, a povećanje unosa voća i povrća; vegetarijansku prehranu; i veganstvo.
Veganstvo može spasiti i preko 8 milijuna života, i uštedjeti puno novca
Drugi tip prehrane (po UN-ovim smjernicama), može smanjiti broj smrti za 5.1 milijun do 2050. godine, dok bi 8.1 milijun ljudi manje umrlo kad bi svijet bio pun vegana, koji ne konzumiraju nikakve životinjske proizvode.
Što se tiče klimatskih promjena, UN-ova preporučena dijeta bi umanjila emisije stakleničkih plinova iz prehrane za 29 posto, vegetarijanska dijeta za 63 posto, a veganska za čak 70 posto.
Nadalje, prehrambena promjena bi uštedjela od 700 milijardi do 1 bilijuna američkih dolara na zdravstvenoj skrbi, radnom dopustu, i izostancima s posla, dok bi ekonomska ušteda na borbi protiv stakleničkih plinova donijela višak od 570 milijardi američkih dolara, nalaže studija.
Istraživači su otkrili da bi se tri četvrtine svih navedenih prednosti osjetile u zemljama u razvoju, iako bi po stanovniku promjena najveća bila u razvijenim zemljama, zbog češćeg konzumiranja crvenog mesa i pretilosti.
Ekonomski utjecaj uštede na zdravstvu bi vjerojatno bio čak i veći od uštede na borbi protiv klimatskih promjena, dodali su.
“Vrijednost tih promjena toliko je bitna da bi javna i privatna poduzeća trebala posvetiti više novaca i pažnje programima uz koje će ostvariti zdravije i ekološki prihvatljivije stilove prehrane”, rekao je Springmann.
Veganski utjecaj diljem svijeta
Studija je razmotrila regionalne razlike uz koje bi mogli lakše prepoznati gdje, i kako intervenirati u pogledu proizvodnje i konzumiranja hrane, tvrdi Springmann.
Primjerice, manji unos crvenog mesa imao bi najveći utjecaj na Istočnu Azija, te Zapadnu i Južnu Ameriku, dok bi povećana konzumacija voća i povrća spriječila najviše smrti u Južnoj Aziji, te u Africi južno od Sahare.
Niži unos kalorija, koji vodi do manje pretilih ljudi, znatno bi poboljšao zdravlje ljudi Istočnog Mediterana, Južne Amerike, te Zapadnih nacija, zaključila je studija.
Ali neće biti lako. Kako bi ostvarili drugi tip prehrane, trebali bi globalno povećati unos povrća i voća za 25%, uz smanjenje konzumacije crvenog mesa za 56%.
U prosjeku, ljudi bi trebali jesti 15 posto manje kalorija, kaže studija.
“Ne očekujemo da svi postanu vegani”, ponavlja Springmann. “Ali klimatski utjecaj prehrane teško ćemo suzbiti samo uz tehnološki napredak. Odabir zdravije, i ekološki održivije prehrane, može biti ogroman korak u pravom smjeru.”
Dakle, veganstvo može spasiti ne samo životinjske, već i ljudske živote.
