Kampanja Zeleni ponedjeljak postoji u 36 zemalja na svijetu, uključujući i Hrvatsku. Pokrenuo ju je Sid Lerner 2003. godine u suradnji s John Hopkins Bloomberg School od Public Health. Gent je bio prvi ne-američki grad koji je usvojio zeleni ponedjeljak. Nedavno nakon toga, Paul McCartney je kampanju predstavio britanskoj javnosti.
U Samoboru su jučer, u sklopu kampanje Zeleni ponedjeljak, povodom Svjetskog dana vegetarijanstva, bile organizirane radionice kuhanja veganskih jela.
Zeleni ponedjeljak predlaže svim ljudima da barem jednom tjedno (ponedjeljkom) ne jedu meso ni mesne prerađevine.
Na svojoj stranici Meatless Monday članovi kampanje su napisali zašto je važno svakom čovjeku da se hrani isključivo biljnom prehranom jednom tjedno:
Zbog zdravlja
Umanjenje srčanih bolesti i infarkta – Srce je najveći ubojica današnjice. Povrće voće, i žitarice punog zrna dokazano pomažu zaštititi tijelo od kardiovaskularnih bolesti. Svakodnevno konzumiranje voća i povrća povezano je s umanjenjem koronarnih srčanih bolesti za 4 %, a rizik od infarkta smanjen je za 5%. Punozrnate žitarice servirane u 2.5 porcije ili više, pokazale su se uspješnima u smanjenju rizika od raznih kardiovaskularnih bolesti.
Smanjen rizik od raka – Postoje uvjerljivi dokazi da konzumiranje crvenog i procesiranog mesa povećava rizik od raka debelog crijeva. Postoji manji broj dokaza koji ukazuje da takvo meso također povećava izglede za rak jednjaka, pluća, gušterače, maternice i prostate. S druge strane, prehrana bogata voćem i povrćem umanjuje rizik od nekoliko tipova raka, primjerice usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka i želuca.
Protiv dijabetesa – Puno istraživanja je pokazalo da prehrana na biljnoj bazi, može umanjiti rizik od dijabetesa tip 2. Biljna prehrana umanjuje unos kalorija, što vam omogućuje da održite zdravu kilažu, što je ključ borbe protiv šećerne bolesti.
Protiv pretilosti – Vegetarijanci ii vegani imaju u prosjeku značajno manju kližu i indeks tjelesne mase. To je dijelom i zbog toga što su biljke bogate vlaknima, kojih u životinjama nema. Zbog vlakana se prije zasitite, i zbog toga unosite manje kalorija.
Dulji život – Prehrana bogata voćem i povrćem, a siromašna crvenim mesom može produljiti život, dok ga procesirano i crveno meso skraćuje, najviše zbog raka i kardiovaskularnih bolesti.
Poboljšajte nutritivnu vrijednost vaše prehrane – Zeleni ponedjeljak potiče vas da konzumirate proteine biljnog porijekla, primjerice grašak i grah. Te namirnice su također bogate i vlaknima, cinkom, željezom, magnezijem i vitaminom B9. A grašak i grah imaju jako mali postotak masti.
Zeleni ponedjeljak – zbog novca
Rasteretite sustav zdravstvenog osiguranja – Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj te uzrokuju više od polovice svih smrtnih slučajeva. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se godišnje registrira oko 25 tisuća novooboljelih osoba od karcinoma – drugog najčešćeg uzorka smrtnosti u Hrvatskoj. Dakle, na te bolesti otiđe više od 60% ukupnog troška poreznih obveznika za zdravstveno osiguranje. Odgovornijom ishranom možemo rasteretiti zdravstveni sustav.
Smanjite tjedne troškove prehrane – Zeleni ponedjeljak može biti i dan uštede. Hrana bazirana na povrću, mahunarkama i žitaricama, u pravilu je jeftinija. To je dijelom i zbog toga što životinje zahtijevaju vlastitu preranu, a i prijevoz je skup. Redovito hranjenje zdravom hranom može biti ponekad i financijski izazovno, ali ako barem jednom tjedno jedete samo biljke, možete uštedjeti novac, koji možete potrošiti za voće i povrće za ostatak tjedna.
Zbog okoliša
Smanjite potrošnju vode – Stoka troši puno više vode od povrća i žitarica.
– Otprilike 7000 litara vode potrebno je za proizvodnju pola kilograma govedine.
– Otprilike 148 litara vode potrebno je za proizvodnju pola kilograma povrća.
Umanjite emisiju stakleničkih plinova – Studije su pokazale da proizvodnja mesa izbacuje puno više stakleničkih plinova u atmosferu od proizvodnje povrća. Tri glavna staklenička plina su ugljični dioksid, metan, i dušikov oksid. Govedina proizvodi otprilike 40 kg stakleničkih plinova po kilogramu hrane, dok mrkve, krumpiri i riža 0.42, o.45, odnosno 1.3 kg stakleničkih plinova po kilogramu hrane.
Umanjite našu ovisnost o gorivu – otprilike 25 kilokalorija fosilnih goriva koristi se za proizvodnju jedne kilokalorije proteina na mesnoj bazi, dok za proizvodnju 1 kilokalorije biljnih proteina treba samo 2.2 kilokalorije fosilnih goriva. Mesna industrija koristi toliko puno energije za proizvodnju žitarica za stoku, a kad bi te žitarice dali ljudima koji se drže vegetarijanske prehrane, mogli bismo nahraniti oko 840 milijuna ljudi.
