Spavanje uz upaljenu lampu, televizor ili svjetlo koje cijelu noć ulazi kroz prozor možda nije samo pitanje kvalitete sna. Nova velika studija objavljena u European Heart Journalu povezala je veću izloženost svjetlu tijekom noći s promjenama u strukturi i funkciji srca te s većim rizikom od kardiovaskularnih događaja.
Važno je odmah reći što studija ne dokazuje: ne možemo zaključiti da noćno svjetlo samo po sebi uzrokuje bolest srca. Ali nalaz je dovoljno zanimljiv da podrži vrlo jednostavnu naviku koju stručnjaci za san ionako preporučuju — spavaća soba noću bi trebala biti što tamnija.
Što su istraživači pratili
U prvom dijelu studije sudjelovalo je 11.071 odraslih iz UK Biobank kohorte. Nosili su uređaje koji su sedam dana mjerili kretanje i količinu okolnog svjetla, a otprilike tri godine poslije prošli su magnetsku rezonanciju srca.
Istraživači su promatrali izloženost svjetlu jačem od 3 luksa tijekom noći i uspoređivali je s pokazateljima strukture i rada srca.
U širem dijelu analize, koji je obuhvatio više od 73.000 ljudi, pratili su i pojavu kardiovaskularnih bolesti i smrtnost.
Što su pronašli
Veća noćna izloženost svjetlu bila je povezana s većom masom lijeve klijetke, debljim srčanim stijenkama i nešto slabijom kontraktilnom funkcijom. U praćenju zdravstvenih ishoda veća izloženost bila je povezana i s većim rizikom zatajenja srca, fibrilacije atrija, infarkta, moždanog udara i kardiovaskularne smrti.
To su statističke povezanosti, ne dokaz uzroka. Ljudi koji noću imaju više svjetla mogu se razlikovati i po drugim stvarima — radu u smjenama, urbanom okolišu, kvaliteti sna, socioekonomskom statusu ili drugim navikama koje također utječu na zdravlje.
Zašto bi svjetlo noću uopće moglo imati učinak
Svjetlo je jedan od glavnih signala našeg cirkadijalnog sustava. Noću prirodno očekujemo mrak. Svjetlost u pogrešno vrijeme može pomaknuti lučenje melatonina, utjecati na autonomni živčani sustav i poremetiti ritam sna i budnosti.
Eksperimentalna istraživanja već su pokazivala da svjetlo tijekom noći može povećati simpatičku aktivnost, ubrzati puls i narušiti metaboličku regulaciju. Nova studija zanimljiva je zato što taj problem povezuje i s mjerljivim promjenama na srcu u velikoj populaciji.
Koliko je 3 luksa?
To nije jako svjetlo. Za usporedbu, tipična uredska rasvjeta ima stotine luksa, a sunčan dan tisuće ili desetke tisuća. Tri luksa mogu se dosegnuti slabom lampicom, svjetlom iz hodnika ili uličnom rasvjetom koja ulazi kroz prozor.
To ne znači da povremeni tračak svjetla predstavlja zdravstvenu prijetnju. Studija govori o obrascu izloženosti kroz noć, ne o jednoj lampici koja se nakratko upali.
Što možete napraviti bez pretjerivanja
- Ugasite nepotrebna svjetla prije spavanja.
- Zamračite prozor ako ulična rasvjeta snažno ulazi u sobu.
- Maknite vrlo svijetle LED indikatore izravno iz vidnog polja ako vam smetaju.
- Ne spavajte uz uključen televizor ako to možete izbjeći.
- Koristite masku za oči ako prostor nije moguće dovoljno zamračiti.
Ne treba stvarati novu opsesiju oko savršenog mraka. Ako se probudite usred noći i trebate upaliti svjetlo, sigurnost je važnija od ideje da nikada ne smijete vidjeti ni jedan foton.
Jutarnje svjetlo i noćna tama zapravo su ista priča
Cirkadijalnom sustavu pomaže jasna razlika između dana i noći: više dnevnog svjetla tijekom jutra i dana, a manje umjetnog svjetla navečer i tijekom spavanja.
Fresh je nedavno pisao upravo o tome u tekstu Jutarnje svjetlo u jesen: može li pomoći snu kad dani postaju kraći?.
Najkraći zaključak
Novi podaci ne znače da je noćna lampica dokazani uzrok bolesti srca. Ali uklapaju se u sve širu sliku prema kojoj biološki ritam i kvalitetan san imaju veze s kardiometaboličkim zdravljem.
Ako možete spavati u tamnijoj sobi, nema puno razloga da to ne napravite. To je jednostavna intervencija bez troška, a može pomoći i kvaliteti sna — čak i ako se buduća istraživanja pokažu opreznijima prema kardiovaskularnom učinku.