Harvard Study of Adult Development započeo je krajem 1930-ih i danas je jedna od najdugovječnijih longitudinalnih studija odraslog života.
Izvorno je pratio dvije skupine muškaraca, a istraživanje se tijekom desetljeća proširilo i na njihove obitelji i potomke. Zato ga ne treba predstavljati kao eksperiment koji je otkrio jednu “tajnu sreće”, nego kao dugotrajan izvor podataka o zdravlju, odnosima i životnom razvoju.
Najpoznatiji zaključak: odnosi su važni
Robert Waldinger, dugogodišnji voditelj studije, često ističe da se kvaliteta bliskih odnosa iznova pokazuje povezanom s većim zadovoljstvom životom i boljim zdravstvenim ishodima.
To ne znači da je dovoljno “imati mnogo prijatelja”. Važniji su osjećaj podrške, sigurnosti i mogućnost osloniti se na druge.
Usamljenost nije isto što i samoća
Netko može voljeti provoditi vrijeme sam i pritom se ne osjećati usamljeno. S druge strane, moguće je osjećati usamljenost i u braku ili velikoj društvenoj mreži.
Studija zato razlikuje broj kontakata od kvalitete odnosa.
Odnosi ne djeluju kao čarobni lijek
Harvardova studija je uglavnom opservacijska. Ona može pokazati obrasce i povezanosti, ali ne dokazuje da jedna varijabla sama uzrokuje sve druge ishode.
Zdravlje, socioekonomske okolnosti, osobnost, stres, genetika i mnogi drugi čimbenici također utječu na životni tijek.
Zašto je studija i dalje važna
Vrijednost je u vremenskom rasponu: istraživači nisu pitali ljude samo kako se osjećaju u jednom trenutku, nego ih prate kroz desetljeća.
Danas se istraživanje nastavlja i na više od dvije tisuće djece izvornih sudionika, što omogućuje proučavanje toga kako iskustva iz djetinjstva i odnosi utječu na zdravlje u srednjoj i starijoj dobi.
Praktična poruka bez “tajne sreće”
Nema formule koja jamči sretan život.
Ali ulaganje vremena u odnose koji su podržavajući, pouzdani i važni nama osobno jedan je od najuvjerljivijih obrazaca koji se provlači kroz ovo dugotrajno istraživanje.
Izvori
Harvard University — Happiness
Mass General / Harvard — Robert Waldinger