Kolesterol se često spominje kao jedna brojka, ali nalaz zapravo ima više dijelova. Najčešće ćete vidjeti ukupni kolesterol, LDL, HDL i trigliceride. Problem nastaje kada se sve svede na pojednostavljenu podjelu na ‘dobar’ i ‘loš’ kolesterol, jer stvarni kardiovaskularni rizik ovisi o kombinaciji nalaza i o drugim čimbenicima — dobi, krvnom tlaku, pušenju, šećernoj bolesti, obiteljskoj anamnezi i prethodnim bolestima srca ili krvnih žila.
LDL: brojka kojoj se najčešće posvećuje najviše pažnje
LDL je lipoprotein koji prenosi kolesterol kroz krv. Kada ga ima previše, kolesterol se može taložiti u stijenkama arterija i sudjelovati u stvaranju aterosklerotskog plaka. Zbog toga se povišeni LDL povezuje s većim rizikom za srčani i moždani udar.
Ciljna vrijednost LDL-a nije ista za sve. Osoba bez poznate kardiovaskularne bolesti i s malim ukupnim rizikom može imati drukčiji cilj od osobe koja je već preboljela infarkt, ima šećernu bolest ili više drugih rizičnih čimbenika. Zato nalaz ne treba tumačiti samo prema referentnom rasponu laboratorija.
HDL: koristan pokazatelj, ali ne ‘zaštitna dozvola’
HDL sudjeluje u prijenosu kolesterola iz krvi prema jetri, zbog čega ga se često naziva ‘dobrim’ kolesterolom. Više vrijednosti HDL-a često se povezuju s manjim kardiovaskularnim rizikom, ali visok HDL ne poništava štetu vrlo visokog LDL-a niti uklanja druge rizike.
Zato nije korisno zaključiti da je lipidni profil dobar samo zato što je HDL visok. Važna je cijela slika.
Trigliceridi nisu isto što i kolesterol
Trigliceridi su vrsta masnoće koju tijelo koristi i skladišti kao izvor energije. Mogu porasti nakon obilnih obroka, kod većeg unosa alkohola, prekomjerne tjelesne mase, metaboličkog sindroma, šećerne bolesti i nekih drugih stanja.
Kombinacija povišenih triglicerida, visokog LDL-a i niskog HDL-a može biti posebno nepovoljna. Vrlo visoke vrijednosti triglicerida imaju i dodatne zdravstvene implikacije, pa ih liječnik procjenjuje zasebno.
Treba li na vađenje krvi doći natašte
Za mnoge rutinske procjene lipidnog profila danas nije uvijek nužno biti natašte, ali postoje situacije u kojima liječnik ili laboratorij mogu tražiti uzorak nakon posta, osobito ako su trigliceridi visoki ili se želi preciznije razjasniti nalaz. Najjednostavnije je slijediti uputu koju ste dobili za konkretnu pretragu.
Što stvarno pomaže
Prehrana s manje zasićenih i trans-masti, više povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i drugih izvora vlakana može pomoći u snižavanju LDL-a. Redovita tjelesna aktivnost, nepušenje, umjerenost s alkoholom i smanjenje viška tjelesne mase također mogu poboljšati lipidni profil.
No kod dijela ljudi životne navike nisu dovoljne. Genetika može snažno utjecati na razinu kolesterola, a osobe s visokim ukupnim rizikom često trebaju lijekove. Najčešće se koriste statini, ali postoje i druge terapijske mogućnosti kada za njih postoji indikacija.
Kada vrijedi dodatno razgovarati s liječnikom
Ako imate vrlo visok LDL, snažnu obiteljsku anamnezu ranih srčanih ili moždanih udara, šećernu bolest, povišeni tlak ili ste već imali kardiovaskularni događaj, lipidni profil treba tumačiti u sklopu ukupnog rizika. Ponekad je potrebno učiniti i dodatne pretrage.
Najvažnije je ne gledati nalaz kao četiri odvojene brojke. LDL, HDL i trigliceridi imaju smisla tek kada se stave u kontekst vašeg ukupnog zdravstvenog rizika.
Izvori
CDC — LDL and HDL Cholesterol and Triglycerides
European Society of Cardiology — Clinical Practice Guidelines