Jeste li ikad promislili o tome da izbacite gluten iz prehrane?
Kao svojevrstan oblik masovne histerije, gluten, odnosno hrana koja ga ne sadrži, stekli su ogromnu popularnost u posljednjem desetljeću. Mnogi proizvodi čak i u Hrvatskoj imaju oznaku kojom se diče kako su “bez glutena.” Budući da su Dr. Oz i slični “stručnjaci” ukazali na to kako je bezglutenska prehrana “zdravija”, te da vodi do mršavljenja, boljeg sna, pa čak i povećanja energije, sve veći broj kupaca bira upravo takve namirnice.
Međutim, pravi razlog za isključivo bezglutensku prehranu imaju samo oni kojima je dijagnosticirana celijakija – bolest za koju ne postoji drugi lijek. Dakle, ljudi koji pate od celijakije moraju se hraniti 100 posto bezglutenski. No, postoje ljudi koji su alergični na kikiriki, ali “bezkikiriki” dijeta nije dobila toliki odjek u javnosti.
Unatoč tome, može li bezglutenska dijeta svima pružiti prednosti? Vrijeme je da razbijemo mit o bezglutenskoj prehrani.
Što je uopće gluten? Gluten je protein kojeg sadrže žitarice kao što su pšenica, ječam, i raž, te derivati tih žitarica, primjerice slad i pšenoraž. Zob se također smatra nepogodnom za bezglutensku dijetu, primarno zbog onečišćenja tijekom obrade.
Tko bi trebao pratiti bezglutensku prehranu (BGP)?
Bezglutenska prehrana jedini je lijek za celijakiju – autoimunu bolest od koje boluje svaka stota osoba. Kada celijakičar konzumira gluten, on mu uzrokuje upalnu reakciju koja oštećuje rub tankog crijeva, i zbog toga remeti apsorpciju nutrijenata. U biti, mnogi ljudi godinama pate od celijakije bez dijagnoze.
Prema Celiac Disease Foundationu, procjenjuje da 2.5 milijuna Amerikanaca koji se ne dijagnosticiraju, riskiraju dugoročne zdravstvene komplikacije, odnosno razvoj drugih autoimunih bolesti, uključujući dijabetes Tip 1, multiplu sklerozu, dermatitis herpetiformis (težak tip osipa), anemiju, osteoporozu, neplodnost, te neurološka oboljenja kao što su epilepsija, migrena, a u najgorem slučaju mogu dobiti rak crijeva.
Osim celijakije, postoje i određena stanja u kojima se preporučuje izbjegavanje glutena , primjerice ne-celijakična osjetljivost na gluten (koju mnogi krivo nazivaju “glutenskom intolerancijom”), te alergija na pšenicu. Osjetljivost na gluten pogađa otprilike 6% populacije, i simptomi su često slični kao kod celijakije (npr. nadutost, bol u abdominalnom području, proljev, glavobolja), međutim, tim ljudima se crijeva ne oštete ni približno koliko celijakičarima.
Hoćete li izbjegavanjem glutena barem smršavjeti?
Neki su ljudi uvjereni da bezglutenska prehrana vodi do mršavljenja; međutim, izbjegavanje glutena ne garantira tanji struk. Kao prvo, bezglutensko nije nužno i zdravije, jer nemaju sve bezglutenske namirnice isti omjer nutrijenata. Primjerice, niti naranča ni bezglutenska torta ne sadrže gluten, no njihov je nutritivni profil različit.
Želite li zamijeniti glutenske žitarice i slatkiše bezglutenskim, najčešće ćete unositi više kalorija, šećera, natrija i masti, kojima proizvodi nadomještaju manjka glutena, koji ima specifičnu teksturu i okus. Stoga, možda ćete umjesto mršavljenja dobiti upravo suprotan učinak.
S druge strane, odabirete li prirodne (neobrađivane) bezglutenske namirnice, primjerice voće, povrće i lagane proteinske namirnice (mahunarke, orašasti plodovi, tofu) – koje su u pravilu niže kalorijske vrijednosti, možete biti zdraviji. Netko tko prati BGP također je svjesniji oznaka na namirnicama, te sastojaka proizvoda, pa bi mogao i birati zdraviju hranu, te izbjegavati obrađivanu i križane proizvode.
Primjerice kad netko cheeseburger i pomfrit zamijeni salatom, pilećim prsima, i batatom, i drži se takve prehrane (koja je ujedno i bezglutenska), vjerojatno će smršavjeti s vremenom.
Što je s povećanom energijom i boljim snom na BGP-u?
Neki ljudi navode kako su dobili više energije, te da bolje spavaju otkad su odbacili gluten, međutim, za takve tvrdnje trenutno ne postoje znanstveni dokazi. Hraneći se zdravo, uravnoteženo, razina energije bi vam se trebala podignuti, neovisno je li ta hrana bezglutenska. ZDRAVIJA hrana također vodi do boljeg sna.
No, patite li od celijakije, ili ne-celijakične osjetljivosti na gluten, a potom izbacite gluten, svakako bi trebali vidjeti poboljšanje u snu. Manjak vitamina B12 je isto bitan kod regulacije sna, a mnogi pacijenti koji pate od celijakije pate i od manjka ovog vitamina, što posljedično remeti san. Njima prelazak na BGP znači bolju apsorpciju B12, i zbog toga također poboljšava san.
Nadbubrežne žlijezde (adrenalne) također utječu na san. One su zadužene za regulaciju hormona stresa. Kad netko pati od celijakije, jedući gluten tjera nadbubrežne žlijezde da reagiraju na autoimune reakcije u crijevima, pa im ne preostaje dovoljno hormona za regulaciju uobičajenih stresnih razina. Kad se to dogodi, teško je imati redovit san.
Međutim, kad celijakičari odu na BGP, nadbubrežne žlijezde se vraćaju na normalu, i bave se održavanjem razine stresa normalnom, što također olakšava redovit san.
Da skratimo, bezglutenska prehrana nije za svakoga
Ako nemate celijakiju, ili ne-celijakičnu osjetljivost na gluten, najbolje je da dobro odvagnete prednosti i nedostatke bezglutenske prehrane. Također je važno da znate: pri odabiru bezglutenske dijete, odbacujete važan izvor biljnih proteina iz svoje prehrane, što može biti opasno.
Osim toga, ječam, raž i pšenica obiluju vlaknima važnima za zdravu probavu. Nadalje, često je da pri BGP ljudi pate od nedostatka željeza, folara, niacina, tiamina, riboflavina, te kalcija. Ponekad je najmudrije suplementirati nedostatke multivitaminom.
Zbog manjka vlakana, vjerojatno ćete trebati povisiti unos voća i povrća. Za dodatne informacije o bezglutenskoj prehrani, posavjetujte se s nutricionistom.
(prilagođeno s medicaldaily.com)
