Dva atoma vodika i jedan kisika, bezbojna tekućina bez mirisa i okusa koja vrije pri sto, a ledi se na temperaturama ispod nula Celzijusovih stupnjeva. Ta ista tekućina, bez koje bi život na zemlji za sve žive organizme bio nemoguć čini oko 70% ljudskog tijela, ovisno o dobi (kod ljudi starije životne dobi to je nešto manje, kod novorođenčadi nešto više) što samo po sebi znači da nam je izrazito bitna.
Učinci na organizam
Voda smanjuje zadržavanje otpadnih tvari i toksina u tijelu, poboljšava funkcije žlijezda i hormona, oslobađa jetru od viška masnoća i smanjuje glad, regulira temperaturu, hrani kosti i mišiće, prenosi nutrijente do vitalnih organa…
Zašto si ne smijemo dopustiti dehidraciju?
“Gubitak vode (dehidracija) u količini od 2% tjelesne mase predstavlja opasnost za organizam”, kaže nutricionistica Zrinka Šmuljić. “Osim poznatog štetnog djelovanja akutne dehidracije na naš organizam uočene su i posljedice od kronične dugotrajne dehidracije koje se odražavaju na pojavu bolesti i funkcioniranje sustava našeg organizma”.
Sljedeći put kad vas zaboli glava prije nego posegnete za tabletom, upitajte se koliko ste vode taj dan popili. “Dehidracija se odražava na kognitivne funkcije, pamćenje, koncentraciju, pojavu umora i glavobolje”. Ista je stvar s probavom-nedovoljne količine vode mogu uzrokovati konstipaciju (vlakna o kojima sam pisala nedavno, a koja pomažu probavu zahtijevaju prisustvo vode
Koliko vode trebamo piti
Koliko vode trebamo piti, s obzirom na dob, spol, fizičku aktivnost i druge individualne potrebe?
“Preporuka EFSA-e ( European Food Safety Authority ) kao jedne od meritornih institucija, je da žene dnevno trebaju unositi 2, a muškarci 2,5 litre vode. U tu sumu se ubrajaju i kruta i tekuća hrana. Što se tiče povećane potrošnje tijekom ljetnih mjeseci, kao i tijekom bavljenja tjelesnom aktivnošću, koja je to povećana količina je dosta individualno. Svaka osoba bi trebala pratiti stupanj hidracije prema boji i količini urina, ali svakako voditi računa da je u tim situacijama, kao i tijekom rada u toplom okruženju, potrebna značajna dodatna količina vode.”
Voda i znojenje
Ljeti se, kao i prilikom obavljanja sportskih aktivnosti znojimo više pa automatski imamo potrebu za povećanim unosom vode. U kakvoj su vezi znojenje i vode, može li povećani unos vode značiti i više znojenja ?
“Viška vode u tijelu organizam se rješava preko bubrega, odnosno mokrenjem, a mehanizmi znojenja su individualne prirode. Postoje osobe koje se jako znoje i one koje se uopće ne znoje. Iznojavanje predstavlja potrebu za nadoknadom tekućine i elektrolita, što je posebno važno sportašima.”
Mineralni sastojci i elementi u tragovima ključni su sastojak kvalitetne vode, a ljudsko tijelo ih treba unijeti izvana jer ih samo ne može stvoriti (učvršćuju kosti i zube, neophodni su za rad živčanog sustava, reguliraju rad mišića…).
Voda tokom obroka-da ili ne?
U većini američkih serija koje gledam i na kojima sam odrasla u scenama koje prikazuju obrok pored hrane se uvijek nalazi čaša soka, vode ili vina. Osobno pak nemam naviku piti bilo kakvu tekućinu tijekom obroka, a ako sam baš žedna (ovisno o hrani koju sam jela) eventualno popijem času vode nakon obroka. Više od toga mi jednostavno-smeta.
Ovo kaže nutricionistica:
“Ovisno o željama osobe. Ako osoba želi smršaviti može popiti čašu vode prije obroka kako bi se želudac malo popunio vodom i zavarao, pa se unese manja količina hrane. Tijekom obroka se ne preporučuje piti vodu, pogotovo ne djeci i pogotovo ne sokove, da se ne bi zasitila time i onda ignorirala hranu. Nakon obroka bih preporučila popiti čašu vina, stopostotni sok (zbog antioksidacijskih svojstava), ali i čašu mineralne gazirane ili negazirane vode”.
Je li žeđ jedini simptom koji nam govori da trebamo vodu?
Zrinka Šmuljić smatra da treba slijediti osjet žeđi, s čime se s njom slažem u potpunosti. Ipak, napominje kako treba steći naviku pijenja vode. Postoje primjerice ljudi koji prođu dan s dvije čaše vode jer ne osjećaju potrebu za vodom, što je dakako premala količina.
Kupovna voda ili voda iz slavine?
Evo što o tome kaže nutricionistica. “Za piće bih preporučila svaku pitku vodu, pa ako je ona iz slavine pitka onda i nju, što ovisi o podnebljima i mjestima u kojima se živi. Postoji liječnik koji tvrdi da bismo trebali piti samo demineraliziranu (destiliranu) vodu, jer pijenje svake druge vode uzrokuje taloženje kamenca u našem tijelu. Moje mišljenje je da ljudi trebaju biti svjesni da dovoljnim unosom vode čine dobro sebi. Ako si mogu priuštiti kupovinu flaširane vode ili imaju ispitanu bunarsku vodu, prihvatljivu okusom, onda neka konzumiraju nju. U protivnom je i vodovodna voda prihvatljiva. Postoje mogućnosti ugradnje filtera, prokuhavanja vode i sličnog.”
