Proizvodi za osobnu njegu i kozmetika prepuni su sintetičkih i kemijskih sastojaka, čak i neki koji se doimaju da su prirodni.
Na žalost, neki od najspornijih sastojaka se najčešće upotrebljavaju. Teško je uvijek izabrati prikladne proizvode, ali znate li koje sastojke morate izbjegavati, lakše ćete očuvati zdravlje, svoje i našeg planeta.
Evo osam najgorih kemikalija kojih se morate čuvati:
1. Parabeni
Prisutni u: šamponima, regeneratorima, proizvodima za oblikovanje kose, sapunima i kupkama, losionima, kremi i gelu za brijanje, kozmetici i šminki, pasti za zube.
Parabeni su sintetički konzervansi. Kozmetička industrija tvrdi da su sigurni, ali sve više uvjerljivih studija kažu da nisu: povezani su s rakom, biokemijskim promjenama, razvojnom i reproduktivnom toksičnošću te endokrinim poremećajima.
2. Ftalati
Prisutni u: proizvodima za njegu noktiju, ruževima, olovkama za oči, sjenilima, rumenilima, dezodoransima, proizvodima za njegu kose, osobito bojama, proizvodima za žensku higijenu, mirisima, parfemima.
Studije pokazuju da se ftalati akumliraju u ljudima i divljim životinjama, vezani su uz rak te razvojnu i reprodukitvnu toksičnost. Htjeli ili ne, svi smo im izloženi. Prema studiji američke epidemiološke agencije CDC, svi ispitanici su ih imali u svom tijelu, iako su neke skupine imale više koncentracije, a neke su ranjivije. Najgori su za žene koje mogu zatrudnjeti te djecu.
Savjet: pazite na dodane mirise koji nisu prirodni ili opisani. Svaki proizvod koji sadrži dodani miris (“fragrance”) je pod sumnjom na ftalate.
2. Natrijev lauril-sulfat (SLS) i natrijev lauret-sulfat (SLES)
Prisutan u: Svemu što pjeni, šamponima, regeneratorima, sapunima, kupkama, pastama za zube i za izbjeljivanje, čak i u losinima te u vodicama za usta.
Poznato je da jedan i drugi iritiraju kožu, ali možda su povezani i s težim zdravstvenim prijetnjama. SLS i SLES se koriste kako bi poboljšali sposobnost proizvoda za probijanje kože te povećali apsorptivnu moć kože. Štoviše, koriste se kao medij za unos lokalnih lijekova kroz kožu. Ono što zabrinjava je činjenica da drugi sintetički i kemijski sastojci mogu proći kroz kožu učinkovitije uz njihovu pomoć.
Savjet: Pogledajte koje još sastojke sadrži proizvod, kako bi znali što će se upiti kroz vašu kožu.
4.Etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA)
Prisutna u: Kozmetici, uključujući hidratantne losione, proizvode za njegu i čišćenje kože, proizvode za osobnu higijenu, sapune, šampone, regeneratore, boje i blajhove za kosu.
Na koži je EDTA samo još jedan iritant, koji može potaknuti alergije i dermatitis. To postavlja pitanje, koliko je dobro koristiti kemijske stabilizatore u proizvodima za kožu, ako izazivaju kožne probleme, ali EDTA je još uvijek prisutan u mnogo proizvoda. Dublju zabrinutost izaziva dugotrajna upotreba EDTA. Među potencijalne zdravstvene učinke ubraja se utjecaj na fetuse i oštećenja bubrega. Zar nam to treba? EDTA izaziva mutacije u životinja, a još nije potvrđeno vrijedi li to i za ljude.
5. Formaldehid
Prisutan u: Nije čest u proizvodima za osobnu njegu, ali ga otpuštaju mnogi uobičajeni konzervansi.
Formaldehid je učinkovit konzervans – na medicinskim fakultetima u njemu čuvaju organe preminulih za studentske vježbe i znanstvena istraživanja. Ujedno je i kancerogen. Dio konzervansa koje koristi industrija je ili kontaminiran formaldehidom, ili se s vremenom pretvara u njega pod utjecajem drugih tvari.
Savjet: Izbjegavajte proizvode s konzervansima srodnim formaldehidu, diazilodinil ureom, imidazolidinil ureom, dimetil-dimetil hidantoinom i kvaternijem-15.
6. Propilen-glikol
Prisutan u: Losionima i hidratantnim kremama.
Ako se pita američku agenciju za hranu i lijekove FDA, propilen glikol je uglavnom siguran za lokalnu primjenu. Kad kupite antifriz za vaš auto (propilen-glikol je glavna komponenta), na njemu piše da se izbjegava dodir s kožom, a u slučaju kontakta da se odmah ispere. Hm. Iritira kožu, izaziva alergije i dermatitis, dokazano je stanično toksičan, mijenja stanične membrane i izaziva kronične površinske ozljede kože.
7. Toluen
Prisutan u: lakovima za nokte i proizvodima za njegu noktiju.
Toluen je povezan s teškom iritacijom očiju, kože i pluća, oštećenjima središnjeg živčanog sustava, oštećenjima bubrega i jetara, utjecajem na razvoj fetusa, malformacijama i oštećenjima mozga.
8. Talk
Prisutan u: Dezodoransima, antiperspirantima i puderima za tijelo, kozmetici, sjenilima, korektorima, podlogama, rumenilima i sredstvima za samotanjenje, kremama za sunčanje.
Zabrinjavajuće je što je talk često zagađen azbestom, dokazanim karcinogenom, iako se sumnja da je možda i sam talk opasan. Udisanje sitne prašine talka ne može biti dobro za pluća.
Popis otrova iz kupaonice prilagođen je iz knjige Easy Green Living: The Ultimate Guide to Simple, Eco-Friendly Choices for You and Your Home.
Nazalost, sminku uopce ne koristim, a u kozmeticke proizvode se takodjer premalo razumijem da bih znala procijeniti koliko je ovaj popis tocan, ali sa tockom 6 (propilen glikol) se ne mogu sloziti. Osim za osobe s alergijom na propilen glikol on ne izaziva dermatitis, i nije toksican. Sto se tice primjera s antifrizom, nazalost vrlo nepromisljenog i cesto ponavljanog “zdravorazumskog” argumenta (reda velicine: u antifrizu ima vode, ergo, voda je stetna za zdravlje), vrlo ga je lako oboriti ako se makar malo informirate. Za razliku od ranije upotrebljavanog etilen glikola (koji jest otrovan za ljude i ostale zivotinje), propilen glikol se sve vise koristi kao glavni sastojak antifriza kao non-toxic alternativa. Ipak, razlog iz kojeg se antifriz ne smije popiti, te bi nakon rukovanja njime valjalo oprati ruke, nije propilen glikol, vec mnogi drugi aditivi (koji sprecavanju koroziju i dr.). Hm.
Propilen glikol se takodjer koristi u prehrambenoj industriji, sto naravno ne dokazuje da nije stetan, ali pokazuje da to nije nekakav bauk o kojemu ne znamo nista ili koji se, nedovoljno istrazen, potajno dodaje u nasu kozmetiku.