Bila je nedjelja i deseti dan migrene, opake glavobolje koja me je mučila tada već skoro godinu dana, kada sam se nakon duge pauze odlučila vratiti trčanju. Zima je te godine bila izrazito hladna, povraćalo mi se i tijelo mi je bilo slabo, ali više nisam mogla ležati u krevetu pod tabletama čekajući da prođe još jedan ciklus bolova koji mi zaustavljaju život. To što bih se mogla srušiti na cesti pokušavajući poboljšati svoje stanje, bila je puno bolja opcija od pasivnog čekanja da migrena, za koju sam znala da će se opet vratiti, završi. Rizik se isplatio – svaki pretrčani korak smanjivao je pritisak u glavi. Kad sam se vratila kući boli gotovo da i nije bilo i ja sam se vratila u svijet živih. Od tog dana aktivno je vježbanje zamijenilo pasivno trpljenje, postalo je prioritet, a migrena je nestala s tom zimom.
Suvremeni je ritam život brutalan i od nas iziskuje napore koje često jedva podnosimo, stavlja pred nas očekivanja i zadatke za koje, da bismo ih uspjeli odraditi , trebamo biti dobro pripremljeni, poznavati način na koji naš organizam funkcionira. Egzistencijalni, privatni, karijerni problemi, ambicija ili nedostatak iste izvori su stresa koji uzrokuje većinu naših tegoba, onih koje smo svjesni da kreću od naše glave i onih kojih nismo. Ipak , stres je neizbježan, što znači da ga moramo prihvatiti kao dio naše svakodnevice i aktivno tražiti načine da se s njim, ne borimo, nego nosimo. Jedini ”pravi” način da se to postigne jest otkrivanje njegovih uzroka što podrazumijeva aktivno bavljenje sobom, a paralelno s time dolazi i djelovanje na simptome, što je i centar ovog teksta. Promatrajući ljude oko sebe uvidjela sam da su migrena, križobolja i refluks jedni od najčešćih simptoma stresa kojem smo izloženi. Sve sam ih osjetila i na svojoj koži i zato u nastavku donosim iskušane savjete koji su pomogli meni, ali i mnogim ljudima iz moje blizine.
Migrena
Učestale i snažne glavobolje svakako su znak za odlazak liječniku. Treba provjeriti zašto se javljaju, a ako njihov uzrok nije organske prirode, odnosno riječ je o stresu, nekoliko je stvari koji sami možete učiniti da si olakšate. Prvo, pronađite odgovarajuće ispušne ventile. Tu ništa ne pomaže tako dobro kao tjelovježba. Danas postoji niz različitih oblika rekreacije i samo treba pronaći ono što odgovara vašoj fizičkoj spremi, interesima i mogućnostima. Preporučujem aerobne programe (zumba, ako ste plesni tip, intervalni/funkcionalni trening ako volite intenzivan trening bez koreografija, borilački sportovi i/ili aerobic programi koji kombiniraju elemente borilačkih vještina ako imate potrebu udarati stvari) u kombinaciji s programima nižeg intenziteta koji su usmjereni na kontroliranu snagu, disanje i istezanje (pilates, yoga). Prvi će iz vas izvući svaki atom nervoze, frustracije i agresije, a drugi će vas ”vratiti u tijelo” i umiriti. Drugo, obratite pažnju na hranu koju jedete. To nipošto ne znači da se trebate odricati nečeg već samo da u svoj jelovnik uvrstite (što) više sirovog voća i povrća te da povećate unos magnezija – bilo kroz hranu koja je njima bogata, dodatke prehrani ili mineralne vode koja ga sadrže u većoj količini (primjerice Donat Mg ili Mivela). S obzirom na to da ovih dana u Zagrebu na svakom koraku možete pronaći štandove s voćem, često opravdanje da se ne stigne nabaviti takva hrana jednostavno ne drži vodu. Kad smo već kod tekućina: povećajte unos vode i smanjite unos kave. Kava nije nešto čega se treba odricati, pogotovo ako ste, kao ja, veliki ljubitelj, ali je treba kontrolirano konzumirati (i pritom piti što više vode ).
Križobolja
Bol u donjem dijelu leđa može, kao uostalom i svaka bol, biti signal za različita stanja, no ja ću se ovdje zadržati na onoj tupoj, titrajućoj boli u donjem dijelu leđa koja nastaje kao posljedica krivog držanja, sjedenja i hodanja i/ili premalo adekvatne vježbe. Kažem adekvatne jer veliki broj ljudi koji redovno vježba osjeća bol u donjem dijelu leđa. Osim ako se ne radi o tipu treningu koji u svom nazivu/opisu ističe da radi na jačanju leđnih mišića, teško da ćete se svaki sat uspjeti posvetiti tom dijelu tijela na način na koji biste trebali. Idealno rješenje bilo bi u svoj vježbački program inkorporirati po koji sat pilatesa , korektivne gimnastike, rekreativnog baleta ili neke kombinacije sličnih programa . Ako ste vježbač s iskustvom, možete vježbati i sami kod kuće-dvije, tri vježbe na dan u trajanju od petnaestak minuta u potpunosti vas mogu riješiti bolova u donjem dijelu leđa. Usto, jako je važno da ne zaboravite jačati i ostatak centra-trbuh i stražnjicu jer oni itekako pomažu leđima u svakodnevnim naporima. Drugo, obratite pozornost na položaj svoje zdjelice dok stojite i hodate. Veliki broj ljudi izbacuje zdjelicu i stražnjicu prema nazad tako dodatno opterećujući donji dio leđa zbog čega se javljaju bolovi (vježbe iz pilatesa i baleta tu mogu dosta pomoći ). Treće, ako puno sjedite dok radite nabavite kvalitetnu radnu stolicu i ustajte se barem svakih sat vremena kako biste se protegnuli ( uvis ili u daljinu, primjerice držeći se rukama za prozorsku dasku, tako da vam je tijelo u obliku slova L).
Refluks (GERB)
Što, kako i kada vježbati kada patite od GERBA (gastroezofagealne refluksne bolesti)? Vraćanje želučanih sadržaja u jednjak može imati neugodne i štetne posljedice koje itekako mogu smanjiti užitak u vježbanju, ili ga čak i spriječiti, pogotovo ako volite žešće treninge. Sve naravno ovisi o tome u kakvom je stanju vaš organizam , što mu odgovara, a što ne. Pravilo koje svakako vrijedi poslušati jest da se prije treninga ne prejedate, odnosno da ste zadnji ”veći” obrok (iako mi gerbovci dobro znamo da nama veliki obroci nikada nisu opcija) pojeli barem dva , dva i pol sata prije treninga. Također, izbjegavajte kasnovečernje treninge i to pogotovo one koji vas mogu dovesti u napast da nakon njih nešto konkretno jedete. S obzirom da je refluks bolest koja se u velikom broju slučajeva javlja kao rezultat pretjerane aktivacije simpatičkog živčanog sustava, onog koji nas drži u stanju pripravnosti u stresnim situacijama bilo kakve vrste (aktivira se kao odgovor na obranu organizma ) tjelovježbom bi valjalo aktivirati parasimpatikus, sustav koji na neki način smiruje tijelo (primjerice snižava krvni tlak). Najbrži način aktivacije parasimpatikusa duboko je trbušno disanje, odnosno vježbe koje su usredotočene na vježbe disanja i ne podižu previše puls. Yoga i neke vrste pilatesa idealni su oblici treninga na kojima se aktivno možete opustiti, razviti svijest o vlastitom tijelu i dahu, te učiti tehnike opuštanja koje možete koristiti u svakodnevnim stresnim situacijama.
