Što je svjesnost u kontekstu meditacije, kako meditirati i zašto?

Kad ljudi čuju pojam “meditacija” često zamisle tibetanskog svećenika koji sjedi raširenih, prekriženih nogu, sa spojenim kažiprstima i palčevima na rukama. No svjesna meditacija je drukčija. Nije ograničena samo za budiste; jednostavna je, lako primjenjiva, i iznimno korisna u današnjem, preužurbanom svijetu punom distrakcija.

Svjesna meditacija je zapadnjački, ne-vjerski meditacije baziran na znanstvenim istraživanjima. Inspiraciju je dobio iz 2500 godina stare budističke prakse “Vipassane”, odnosno meditacije uvida. To je oblik meditacije koji je osmišljen kako bi naučili obraćati pozornost na naša unutarnja i vanjska iskustva – uz prihvaćanje, strpljenje i suosjećanje. Centar za svjesnost na Sveučilištu u Kaliforniji (dio odjela za medicinu, odnosno psihijatriju) definira svjesnu meditaciju na sljedeći način:

“Svjesnost je osobina koju svi ljudi već imaju – ali najčešće ne znaju da je imaju, niti da je korisna, i da se može usavršavati. Svjesnost nije obično razmišljanje – treba biti svjestan vlastitih misli, i drugih načina na koje doživljavamo osjetilni svijet, primjerice vida, sluha, okusa, mirisa, i dodira.

“Svjesnost ne osuđuje, otvorenog je srca, prijateljski je nastrojena i spremna je na bilo kakav rezultat meditacije. Svjesnost se postiže dubokim obraćanjem pozornosti na smisao, bez osuđivanja ičega što se događa u trenutku, bilo unutar ili izvan nas. Namjernim vježbanjem svjesnosti, i obraćanjem pažnje na trenutak, ljudi mogu početi živjeti ispunjeniji život, bez “autopilota”, odnosno mogu živjeti u sadašnjosti.”

Zašto prakticirati svjesnost na dnevnoj bazi?

Svakodnevno prakticiranje potiče stabilnost, unutarnji mir i staloženost uma. Ovo nam omogućuje da se nosimo čak i s najneugodnijim i najbolnijim aspektima života, i da ih prihvatimo. Staloženost koju dobijemo svjesnom meditacijom pomoći će nam da postanemo suosjećajniji, i iskusit ćemo kako je dobro kad mozak nije stalno reaktivan. Razvijanjem jednostavne i čiste svjesnosti, naučit ćemo se odvojiti od naših ustaljenih misli, osjećaja i ponašanja – a povezat ćemo se s našim iskustvom, s nama samima, i s drugim osobama na zdraviji i dublji način.

Kod ljudi je normalno da nam um lako odluta. Često sanjarimo o prošlosti i budućnosti, ili čak o mislima o sadašnjem trenutku. Većinom te mentalne distrakcije nisu nimalo korisne, i redovito uzrokuju stres, tjeskobu, strah, zabrinutost i razne emotivne boli. Redovitim, svakodnevnim prakticiranjem svjesne meditacije razvit ćete sposobnost obraćanja pažnje na trenutno iskustvo – na “Sada” – i tako ćete lakše vidjeti što se zapravo događa u vašem životu u sadašnjem trenutku. Umjesto da se prepustite na nemilost brizi, strahu, bijesu, i sličnim stanjima, s vremenom ćete moći izabrati kako se ponašati u raznim situacijama, i to često na način na koji prije niste znali.

Kako meditirati?

Svjesna meditacija znači biti potpuno prisutan u trenutku. Isto kao što možemo vježbati glazbeni instrument ili borilačku vještinu, možemo vježbati svjesnost kroz svjesnu meditaciju. U praksi to znači obraćanje pozornosti na dah. Pratite senzaciju u tijelu dok udišete i izdišete. Dopustite da dišete bez da kontrolirate dah. Samo budite svjesni disanja.

Meditirati možete sjedeći u udobnom naslonjaču, a možete i ležeći, ali pazite pritom da su vam leđa ispravna, a ruke i noge nemojte križati.

Kad tek krenete, jedna od prvih stvari koje ćete primijetiti je kako lako um gubi pozornost. Svakakvi misli, osjećaji i senzacije će vam oduzeti pažnju i zaboravit ćete na disanje. Kad shvatite da ste odlutali, trebate jednostavno vratiti pozornost na disanje, i to na nježan, strpljiv i smion način, uz malu dozu znatiželje.

Kao i kod svake nove vještine, s vremenom će vam postati lakše, i najbolje je da odbacite bilo kakve predrasude i očekivanje o tome kako vam meditacija napreduje. Bitno je samo opustiti se i probuditi se svjestan sadašnjeg trenutka.

Jesu li prednosti svjesne meditacije znanstveno potvrđene?

Od 1967. Godine objavljeno je preko 1500 studija na ovu temu, s 250 nezavisnih instituta. Dokazano je da svjesna meditacija može biti klinički učinkovita pri upravljanju stresom, tjeskobom i panikom, kroničnom boli, depresijom, opsesivnim razmišljanjem, snažnim emocijama, i raznim drugim tjelesnim i mentalnim stanjima.

U biti, istraživanje provedeno na 15000 pacijenata na UMass Medical Schoolu od 1979 pokazalo je da svjesna meditacija “uklanja 35% tjelesnih simptoma, i 40% psiholoških simptoma”.

Svjesna meditacija danas se prakticira u stotinama bolnica, medicinskih ustanova, škola, wellness programa, i zatvora u SAD-u, i ostatku svijeta. Osim što značajno umanjuje stres, svjesna meditacija dokazano pomaže i na ove načine:

• Poboljšava imunološki sistem
• Bolesti su rjeđe i kraće traju
• Lakše upravljanje bolnim stanjima
• Usporava bilo i krvni tlak
• Poboljšava san i probavu
• Povećanje energije
• Poboljšanje mentalnih funkcija, inteligencije, i pamćenja
• Povećana sposobnost donošenja odluka
• Smanjena razdražljivost, tjeskoba i depresija
• Poboljšanje međuljudskih odnosa
• Veća spremnost na promjene
• Pomoć pri prestanku pušenja

Svjesna meditacija može umanjiti stres

Um i tijelo su intimno povezani, i na naše tjelesno zdravlje uvelike utječe naše mentalno i emotivno stanje. Kenneth Pelletier, doktor znanosti na Sveučilištu Stanford rekao je: “Um i tijelo su čvrsto povezani, i njihova stalna interakcija utječe na zdravlje i bolest, na život i smrt”.

Prema Američkom Savezu Psihologa, šest vodećih uzročnika smrti u SAD-u su povezani sa stresom – srčane bolesti, rak, bolesti pluća, nesreće, ciroza jetre, i samoubojstvo – istraživanje je pokazalo da kronični stres uvelike utječe i na druge tegobe kao što su:

• Glavobolja
• Pogoršan imunološki sistem
• Reumatični artritis
• Dijabetes
• Poremećaji spavanja

Velika, dvadesetogodišnja studija provedena na Sveučilištu u Londonu zaključila je da je “zanemarivanje stresa puno opasniji faktor nastanka raka i srčanih bolesti od pušenja duhana ili jedenja prekomjernog broja kolesterola.”

Kronični stres također ima jako negativan utjecaj na mozak – čak može izmijeniti moždane stanice, strukturu mozga i moždane funkcije. Istraživanje je pokazalo da zanemarivanje stresa:

• Oslabljuje kratkoročno i dugoročno pamćenje
• Onemogućuje stvaranje novih memorija
• Umanjuje sposobnost učenja novih stvari
• Oslabljuje sposobnost rješavanja problema
• Umanjuje koncentraciju

Redovitim prakticiranjem svjesne meditacije možemo se s uzrocima stresa nositi na sasvim novi način, i ujedno uvelike umanjiti negativan utjecaj kroničnog stresa. Svaki put kad sjednemo i meditiramo, aktivno podržavamo vlastito zdravlje, i dobrobit srca, uma i tijela.

(prilagođeno s meditationscience)