Vitamin D često se spominje kao vitamin koji “svima nedostaje”, ali stvarnost je nijansiranija. Tijelo ga može stvarati u koži pod utjecajem UVB zračenja, nalazi se u manjem broju namirnica, a dostupan je i kao dodatak prehrani. Problem je što ni manjak ni potreba za suplementacijom nisu jednaki kod svih.
Najvažnije je razlikovati dvije stvari: rizik od manjka i potrebu za laboratorijskim testiranjem. Nije svakoj zdravoj osobi potrebno redovito kontrolirati vitamin D, ali kod određenih skupina i simptoma takva procjena može imati smisla.
Čemu vitamin D služi
Vitamin D važan je za apsorpciju kalcija i normalnu mineralizaciju kostiju. Sudjeluje i u radu mišića, živčanog i imunološkog sustava. Teški i dugotrajni manjak može dovesti do omekšavanja kostiju, bolova i slabosti mišića.
To ne znači da veća koncentracija uvijek znači i bolje zdravlje. Kod vitamina D postoji gornja granica sigurnog unosa, a vrlo velike doze mogu uzrokovati povišenu razinu kalcija u krvi i ozbiljne komplikacije.
Tko ima veći rizik od manjka
Rizik je veći kod ljudi koji se malo izlažu suncu, starijih osoba, ljudi tamnije puti, osoba s bolestima koje smanjuju apsorpciju masti, nakon nekih bariatričnih zahvata te kod određenih bolesti jetre i bubrega.
Rizik može biti veći i tijekom zimskih mjeseci na višim geografskim širinama, kada UVB zračenje nije dovoljno za učinkovitu sintezu u koži.
Kada se radi krvna pretraga
Najčešće se mjeri 25-hidroksivitamin D, odnosno 25(OH)D. Testiranje ima najviše smisla kada postoji povećan rizik, znakovi bolesti kostiju, ponavljani prijelomi, određene kronične bolesti ili kada liječnik procjenjuje terapiju.
Endocrine Society u smjernicama iz 2024. preporučuje protiv rutinskog mjerenja 25(OH)D kod zdravih odraslih osoba bez posebne medicinske indikacije. To vrijedi i za zdrave odrasle osobe tamnije puti ili s pretilošću: ti čimbenici sami po sebi nisu razlog za rutinski probir. Ako imate stanje koje može poremetiti metabolizam ili apsorpciju vitamina D, procjena je drukčija i vodi je liječnik.
Može li se manjak prepoznati po simptomima
Blagi manjak često nema jasne simptome. Kod izraženijeg i dugotrajnijeg manjka mogu se pojaviti bolovi u kostima, slabost mišića ili povećana sklonost prijelomima, ali ti simptomi nisu specifični samo za vitamin D.
Umor, loše raspoloženje ili nespecifični bolovi sami po sebi nisu dovoljni da se zaključi kako je uzrok vitamin D.
Sunce, hrana i suplementi
Sunce može biti važan izvor vitamina D, ali preporuka nije namjerno izlaganje kože jakom UV zračenju bez zaštite. Rizik raka kože i fotostarenja ostaje važan.
Prehrambeni izvori uključuju masnu ribu, žumanjak i neke obogaćene proizvode. Kod veganske prehrane izbor prirodnih izvora je uži, pa je korisno obratiti pažnju na obogaćene proizvode i po potrebi razgovarati sa stručnjakom o suplementaciji.
Zašto “što više” nije dobra strategija
Vitamin D je topiv u mastima i može se nakupljati u tijelu. Prekomjerne doze dodataka mogu dovesti do mučnine, slabosti, poremećaja srčanog ritma, bubrežnih kamenaca i oštećenja bubrega zbog povišenog kalcija.
Zato megadoze bez nalaza i medicinskog razloga nisu dobra ideja. Ako uzimate veće doze kroz dulje vrijeme, to treba biti dio jasnog plana.
Kada razgovarati s liječnikom
Ako imate osteoporozu, ponavljane prijelome, kroničnu bolest crijeva, bubrega ili jetre, uzimate lijekove koji utječu na metabolizam vitamina D ili imate druge rizične čimbenike, pitajte liječnika treba li testiranje.
Za većinu ljudi cilj nije “maksimalan” vitamin D nego dovoljan unos i razina primjerena individualnom riziku.
Izvori
Endocrine Society — Vitamin D for the Prevention of Disease
NIH Office of Dietary Supplements — Vitamin D
NIH — Vitamin D Fact Sheet for Health Professionals