Redovita tjelesna aktivnost povezana je s duljim životom i manjim rizikom od brojnih kroničnih bolesti. To danas podupire mnogo širi skup istraživanja nego kada je ovaj tekst prvi put objavljen 2015.
Najvažnija poruka nije da morate trenirati intenzivno, nego da se računa svako kretanje i da se korist povećava kada neaktivnost postupno zamijenimo aktivnošću.
Koliko aktivnosti se preporučuje?
WHO odraslima preporučuje otprilike 150 do 300 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno ili 75 do 150 minuta intenzivnije aktivnosti, uz vježbe snage barem dva dana u tjednu.
To nije prag ispod kojeg sve postaje bezvrijedno. Ako ste trenutačno neaktivni, i manja količina kretanja može biti koristan početak.
Vrtlarenje, hodanje i bicikliranje također se računaju
Tjelesna aktivnost nije samo sport. Hodanje do trgovine, rad u vrtu, bicikliranje do posla, stepenice i kućanski poslovi također povećavaju ukupno kretanje.
Za mnoge ljude upravo je takvo kretanje lakše održati nego zaseban “fitness režim”.
Što znamo o dugovječnosti?
Velike populacijske studije dosljedno nalaze povezanost između redovite tjelesne aktivnosti i nižeg rizika prerane smrti.
To ne znači da vježbanje može poništiti sve druge čimbenike rizika niti da se njegov učinak može jednostavno izjednačiti s prestankom pušenja. Takve usporedbe zvuče atraktivno, ali previše pojednostavljuju različite rizike.
Kretanje pomaže i funkcionalnosti u starijoj dobi
Snaga, ravnoteža i aerobna kondicija važne su ne samo za sportski rezultat nego i za svakodnevnu samostalnost: hodanje, nošenje stvari, ustajanje sa stolca i smanjenje rizika od pada.
Najbolji plan je onaj koji možete održati
Nije nužno pronaći “savršenu” aktivnost. Hodanje, plivanje, bicikl, ples, trening snage ili kombinacija različitih aktivnosti mogu biti dobar izbor.
Ako dugo niste bili aktivni, počnite postupno. Kod kroničnih bolesti, novih simptoma ili ozbiljnijih ograničenja program treba prilagoditi zdravstvenom stanju.