Apneja u snu je poremećaj kod kojeg disanje tijekom spavanja više puta prestaje i ponovno počinje. Najčešći oblik je opstruktivna apneja, kada se gornji dišni put tijekom sna privremeno sužava ili zatvara. Osoba često nije svjesna tih prekida jer ih ne pamti, ali posljedice se mogu osjećati cijeli dan.
Zato apneja lako ostane neprepoznata: netko misli da ‘samo loše spava’, da je umor posljedica posla ili da je glasno hrkanje tek neugodna navika.
Najtipičniji znakovi tijekom noći
Često i glasno hrkanje je čest znak, ali nije svako hrkanje apneja. Važniji su prekidi disanja koje primijeti partner, naglo hvatanje zraka, gušenje u snu i učestala buđenja.
Neki ljudi se bude sa suhim ustima, osjećajem da nisu odmorni ili jutarnjom glavoboljom. Drugi se tijekom noći često bude radi mokrenja. Kod žena simptomi ponekad izgledaju manje tipično pa se češće ističu nesanica, umor i glavobolje.
Dnevni simptomi često su razlog zbog kojeg se problem otkrije
Najvažniji dnevni znak je pretjerana pospanost. To nije samo osjećaj da biste rado odrijemali, nego stvarna sklonost uspavljivanju tijekom čitanja, gledanja televizije, sastanka ili vožnje.
Mogu se pojaviti problemi s koncentracijom, pamćenjem, brzinom reagiranja i raspoloženjem. Ako se netko mjesecima budi neodmoran unatoč dovoljno dugom snu, vrijedi razmišljati i o kvaliteti disanja tijekom noći.
Tko ima veći rizik
Rizik za opstruktivnu apneju raste uz prekomjernu tjelesnu masu, određenu anatomiju dišnog puta, veći opseg vrata i neke hormonalne ili druge zdravstvene čimbenike. Rizik raste i s dobi. No apneju mogu imati i mršave osobe, pa tjelesna masa nije dovoljna da bi se problem isključio.
Alkohol i sedativi mogu dodatno opustiti mišiće ždrijela i pogoršati epizode kod nekih ljudi.
Zašto apneja nije samo problem lošeg sna
Neobrađena apneja povezana je s većim rizikom za povišeni krvni tlak i druge kardiovaskularne probleme. Nedostatak kvalitetnog sna utječe i na pažnju, prosuđivanje i sigurnost u prometu ili na poslu.
To je jedan od razloga zbog kojih izraženu dnevnu pospanost, pogotovo ako osoba vozi ili radi s opasnim strojevima, treba shvatiti ozbiljno.
Kako se postavlja dijagnoza
Razgovor s liječnikom počinje opisom simptoma i rizičnih čimbenika. Korisno je ako partner može opisati što se događa tijekom sna. Konačna dijagnoza često uključuje testiranje spavanja.
Ovisno o situaciji, test se može provesti u centru za spavanje ili kod kuće s prijenosnim uređajem. Mjeri se disanje, zasićenost krvi kisikom i drugi parametri koji pokazuju koliko često i koliko ozbiljno dolazi do poremećaja disanja.
Kako se apneja liječi
Liječenje ovisi o težini i uzroku. Kod nekih ljudi važni su smanjenje viška tjelesne mase, promjena položaja spavanja i izbjegavanje alkohola navečer. Kod umjerene i teške opstruktivne apneje često se koristi CPAP uređaj koji blagim pozitivnim tlakom održava dišni put otvorenim tijekom sna.
Postoje i oralne udlage te drugi pristupi, a u odabranim slučajevima razmatraju se kirurške metode. Najbolji plan ovisi o nalazu i anatomiji dišnog puta.
Kada treba razgovarati s liječnikom
Ako glasno hrčete i netko je primijetio prekide disanja, ako se budite gušeći se ili hvatajući zrak, ili ako imate izraženu dnevnu pospanost i kronični umor, to su dobri razlozi za procjenu.
Apneju ne treba samostalno dijagnosticirati aplikacijom ili pametnim satom. Takvi uređaji mogu biti koristan signal, ali nisu zamjena za medicinsku procjenu i standardizirano testiranje.