Potpisivanjem Rezolucije o pristupanju Grada Zagreba
Europskoj mreži gradova bez droga, danas je u palači Dverce Grad Zagreb
postao dio te Europske mreže. Grad Zagreb se obvezao odbaciti
sve zahtjeve za legalizacijom droga, sustavno promicati programe
prevencije protiv droga, raditi na liječenju i savjetovanju ovisnika o
drogama te raditi na suzbijanju bilo kakve zloupotrebe droga. Rezoluciju
je u nazočnosti Vigga Lutcheratha, predsjednika Europske mreže gradova
bez droga potpisao gradonačelnik Milan Bandić.
Drago mi je da danas Grad Zagreb ulazi u klub 265 gradova
Europe bez droga. To je jedna čast i obveza koju ja ovim potpisom u ime
Zagrepčana dajem da ćemo učiniti sve da umrežimo što više hrvatskih
gradova s intencijom da Zagreb i Hrvatsku budu bez droga,rekao je gradonačelnik Bandić.
Viggo Lutcherath, predsjednik ECAD-a izrazio
je zadovoljstvo što će od sada i Zagreb moći sudjelovati na
konferencijama koje oni barem jednom godišnje organiziraju, a sve s
ciljem prevencije te rehabilitacije i izlječenja ovisnika o drogama, te
naglasio da je droga ogroman problem ne samo ovisnicima nego i njihovim
obiteljima i cijeloj okolini. Međunarodna iskustva i prakse
ECAD-a zasigurno će pomoći i Gradu Zagrebu u sustavnom rješavanju
problema zloupotrebe droga te stvaranju još uspješnijih obrazovnih
projekata koji će isticati važnost prevencije kao najboljeg alata u
borbi protiv droga.
Europska mreža gradova bez droga – ECAD je osnovana 1994. na inicijativu
grada Stockholma te predstavlja vodeću europsku mrežu organizacija
gradova koji promiču Europu bez droga i predstavljaju milijune europskih
građana. ECAD okuplja gradove iz 30 europskih zemalja i podržava
postojeće konvencije Ujedinjenih naroda o drogama koje se protive
legalizaciji i potiču jačanje nacionalne i međunarodne suradnje u borbi
protiv droge.
Droge su neprekidno rastuća, višestruka prijetnja našim
društvima. Upravo je zato nužna koordinacija na nacionalnoj, europskoj i
međunarodnoj razini kako bi se problem što učinkovitije rješavao. Novi
zakonski okviri kada je riječ o novim psihoaktivnim tvarima te pojačana
suradnja s međunarodnim partnerima donose vidljive rezultate pa će tako i
članstvo Grada Zagreba u ECAD-u unaprijediti borbu protiv ovog rastućeg
problema. Otprilike 96 milijuna odrasli u Europi probalo je neku vrstu
ilegalnih droga tijekom života, a procjenjuje se da godišnje 1,2
milijuna ljudi započinje liječenje od ovisnosti, što nas dodatno tjera
na sustavno rješavanje ovog problema i ulaganje u programe prevencije, naglasio je Ivan Ćelić, predsjednik Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti.
ANALIZA
Grad Zagreb u suradnji s institutom Ruđer Bošković proveo je analizu
urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnim vodama grada Zagreba
2009. i 2014. Analizom je obuhvaćeno 13 kemijskih tvari – urinarnih
biomarkera koji se iz organizma izlučuju nakon konzumacije neke od šest
tipova odabranih ilegalnih droga (heroin, kokain, amfetamin, ecstasy,
metamfetamin i kanabis) i dva terapeutska opioida (metadon i kodein).
Uspoređujući rezultate dobivene 2009. i rezultate dobivene 2014. uočen
je značaja porast potrošnje amfetamina, ecstasyja i kanabisa.
Tijekom 2018. provedena je nova analiza na urinarne biomarkere odabranih
ilegalnih droga u okviru paneuropske studije grupe SCORE, a prikupljeni
su uzorci otpadne vode grada Zagreba s ciljem usporedbe potrošnje droga
u Zagrebu s drugim gradovima uključenim u studiju.
Usporedba podataka iz istraživanja provedenog 2018. s rezultatima iz
2017. ukazuju na trostruki porast stope potrošnje čistog heroina, no u
istom razdoblju nije uočen značajan porast potrošnje ostalih
istraživanih droga. Ipak, treba naglasiti da je tijekom posljednjih
nekoliko godina uočen vrlo značaj porast stope potrošnje sintetičkih
amfetaminskih droga, kokaina i kanabisa u odnosu na referentnu 2009., a
taj je trend zadržan i u 2018. Ova zapažanja potvrđuju važnost redovitog
nadziranja urinarnih biomarkera u otpadnoj vodi kao nezamjenjiv izvor
informacija o potrošnji droga u Zagrebu. Rezultati takvog nadziranja
važan su element u donošenju i provedbi kvalitetnih mjera za prevenciju i
suzbijanje zloporabe droga, kao i za procjenu njihove učinkovitosti.