U palači HAZU-a održan je međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom „Novosti u oftalmologiji“ u suorganizaciji Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Specijalne bolnice za oftalmologiju „Svjetlost“. Na simpoziju su predstavljena najnovija dostignuća i znanstvene spoznaje u oftalmologiji i to u liječenju svih segmenata oka: prednjeg i stražnjeg dijela oka i liječenju djece.
„Hrvatska medicina je, usprkos svemu, jedan od najorganiziranijih sustava u društvu, a oftalmologija je u samom vrhu naše medicine“, rekao je na otvorenju simpozija predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić. „Skupovi poput ovog, kojeg suorganiziramo sa Specijalnom bolnicom Svjetlost po četvrti put, i na kojem eminentni domaći i međunarodni stručnjaci predstavljaju najnovija dostignuća koja primjenjuju u praksi to i potvrđuju“, dodao je akademik Kusić.
Posljednjih 10-ak godina došlo do velikog napretka u mogućnostima liječenja bolesti oka, kako konzervativnim pristupom tako i kirurgijom oka. Tome je uvelike pridonio napredak tehnologije kojom se vrše operacije oka te pronalazak novih lijekova koji se koriste u dosad neizlječivih bolesti. „Do svih tih pozitivnih promjena ne bi došlo bez predanog znanstveno-istraživačkog rada iz čijih se rezultata stvaraju novi lijekovi i nove tehnologije“, rekla je predsjednica organizacijskog odbora i medicinska direktorica Klinike Svjetlost prof. Iva Dekaris.
Prof. Jesper Hjortdal sa Sveučilišta u Aarhusu, koji se bavi bolestima prednjeg dijela oka, predstavio je najnovije tehnike transplantacije rožnice kojima se transplantira samo jedan njezin dio ili sloj, što je značajno bolje za pacijente jer brže progledaju ili je značajno veća šansa da će operacija uspjeti.
Prof. Thomas Fuschsluger, potpredsjednik Europskog udruženja za istraživanja oka, predstavio je gensku terapiju koja je budućnost oftalmologije te je prikazao kako se može in vitro, u posudici, genskom manipulacijom postići korekcija nekih bolesti rožnice ili prednjeg prozirnog dijela oka.
Imunologinja Carolina Arancibia sa Sveučilišta u Oxfordu osvrnula se na istraživanja novih lijekova koji sprečavaju odbacivanje presađenih tkiva. Prof. Dekaris predstavila je metodu presađivanja matičnih stanica rožnice koja se od nedavno među nekoliko europskih država izvodi i u Hrvatskoj, a dr. Tominac Trcin uzgoj matičnih stanica u Banci tkiva pri KBC Sestre Milosrdnice.
U drugome dijelu simpozija 17 predavača iz Hrvatske i regije prenijelo je svoja iskustva u liječenju bolesti oka, primjeni najnovijih intraokularnih leća kojima se kod operacije mrene moguće riješiti i dioptrije te lijekovima za dijabetičku retinopatiju, odnosno stražnji dio oka i novim lijekovima za liječenje makularne degeneracije. To je bolest koja zahvaća ljude iznad 65 godina života i najčešća oduzima vid starijoj populaciji. Za liječenje te bolesti postoji desetak novih lijekova, kaže prof. Dekaris te dodaje kako se od postojećih šest lijekova za makularnu degeneraciju u Hrvatskoj u državnim bolnicama trenutno koristi tek jedan, primarno zato što su takvi lijekovi relativno skupi. Predstavljena je i uporaba novih bioloških „ljepila“ kod puknuća rožnice, ulozi lasera za skidanje dioptrije kod nepravilnih rožnica, uporabi DNA-analize u dijagnostici pojedinih bolesti oka, liječenju nistagmusa, slabovidnosti i drugih bolesti u djece.
Predavanje o poslovnim modelima razvoja oftalmologije u regiji održao je prof. Nikica Gabrić, osnivač i ravnatelj jedinog domaćeg oftalmološkog lanca koji posluje izvan Hrvatske. „Svi privatni oftalmolozi u Hrvatskoj zajednički godišnje imaju nešto manje od 100 milijuna kuna prihoda, a na tržište ovog dijela Europe kucaju međunarodni lanci od kojih neki imaju godišnji prihod veći i od 200 milijuna eura. Njihovo širenje financiraju equity fondovi, a naša je budućnost u međusobnom udruživanju i partnerstvima, uz još veća ulaganja u edukaciju i tehnologiju“, zaključio je prof. Gabrić.
Na simpoziju je sudjelovalo više od 150 oftalmologa iz 8 europskih država.