„Tamnjenje kože proces je koji nastaje u epidermi, vanjskom sloju kože, a dio je prirodne obrane i zaštite kože. Koža tamni pod utjecajem sunca jer melanociti tada ubrzano proizvode pigment melanin i deponiraju ga u površinski sloj kože. Ovisno o tipu kože proizvodi se više ili manje melanina što je najčešće rezultat naslijeđa i genetski određene boje kože. Obojenost kože ovisi i o intenzitetu sunca u pojedinim područjima i određena je geografskom širinom na kojoj žive“, objašnjava nam Vlasta Pojatina, magistra farmacije i osnivačica Olivala, hrvatske tvrtke koja se bavi proizvodnjom prirodne kozmetike, pa tako i preparata za zaštitu kože od sunčevog zračenja.
Sunce je važno za opće stanje organizma i razvoj D vitamina koji se prikuplja i akumulira tijekom ljeta – umjereno sunčanje godi tijelo i za njega je korisno. No treba biti svjestan utjecaja koje sunčevo zračenje ima na naše tijelo te se ponašati odgovorno, kaže Vlasta Pojatina. Nekontrolirano izlaganje suncu, a pogotovo sredinom dana dovodi do oštećenja i promjena u strukturi i funkciji kože koja nas štiti od štetnih sunčevih UV zraka.
„UVB zrake prodiru u površinski sloj kože i oštećuju staničnu DNA, izazivaju crvenilo, hiperpigmentaciju i opekline (B zrake – „burn“), dok UVA zrake prodiru u dublji sloj kože i oštećuju vezivno tkivo i kolagen, a odgovorne su i za ubrzano starenje kože (A zrake – „aging“)“, kaže Vlasta Pojatina.
Kako se onda zaštititi od štetnog sunčevog zračenja?
Osim adekvatnom zaštitom u vidu odjeće, kapa te naočala tu su i preparati sa zaštitnim faktorom, ali i izbjegavanje rizičnog ponašanja vezanog uz izlaganje suncu.
Ne smijemo zaboraviti da, kada govorimo o zaštiti od sunca, ne govorimo samo o situacijama kada se nalazimo na kupanju, bilo moru ili bazenu i kada smo suncu izloženi gotovo cijelom površinom tijela. Svakodnevna kretanja u ljetno vrijeme kada je sunce jako također su nešto na što treba obratiti pozornost te adekvatno zaštititi najizloženije dijelove tijela, bili muškarac ili žena.
Također, treba pripaziti na izlaganje kože suncu tijekom godišnjih odmora, ma koliko kratki oni bili, jer koža, kao i tijelo, pamti.
„Moglo bi se reći da koža pamti i da su rizični čimbenici za nastanak različitih tumorskih oboljenja kože rezultat kronične izloženosti UV zračenju, osobito UVB zrakama. Bazocelularni karcinom kao najučestaliji zloćudni tumor kože kod ljudi, izravno se povezuje s UV zrakama, a lokaliziran je na licu i lako metastazira“.
Neodgovorno izlaganje kože suncu, odnosilo se ono na dugotrajnu izloženost, izloženost bez zaštite i/ili izlaganje suncu tijekom najtoplijeg srednjeg dijela dana, često rezultira i ubrzanim starenjem kože (fotostarenjem). Ono je najuočljivije na izloženijim dijelovima tijela kao što su lice, vrat i ruke, a događa se u dubljim slojevima kože gdje dolazi do oštećenja kolagenih vlakana pa koža gubi elastičnost te se sve češće javlja i nepravilna hiperpigmentacija. „Čak 80% promjena na koži lica vezanih uz starenje nastaje kao posljedica pretjeranog izlaganja suncu“, kaže Vlasta Pojatina.
S obzirom na to da na tržištu osim proizvoda za zaštitu od sunca možemo pronaći i razne preparate koji potiču tamnjenje kože ili samotamnjenje kože, upitali smo vlasnicu Olivala da nam pojasni na kakav točno oni način djeluju na kožu.
Treba razlikovati ubrzano tamnjenje od samotamnjenja – riječi su vrlo slične, a postupci vrlo različiti. Proizvodi za ubrzano tamnjenje pomažu nam da pobudimo vlastite pigmente i ubrzamo sintezu melanina u površini kože (potamnimo prirodnim putem), dok je samotamnjenje proces umjetnog tamnjenja kože koje izazivaju kozmetički proizvodi koji sadrže DHA, kemijsku tvar za bojenje kože. DHA se vezuje na proteine u površini kože te se tamo zadržava neko vrijeme, bez obzira na pranje ili ispiranje, te tako dobivamo tamniju boju.
Što se preparata za ubrzano tamnjenje tiče, to su uglavnom pekmezi, suha ili prirodna ulja koja su dobivena maceracijom (proces potapanja ljekovitih biljaka u ulje u kojem se nakon određenog vremena biljka iz ulja ukloni, a u ulju ostaju njena ljekovita svojstva) biljnog materijala koji sadrži beta karoten (pomaže u „izvlačenju“ melanina na površinu kože te na taj način ubrzava proces tamnjenja dajući koži zdravi preplanuli izgled uz minimalnu izloženost suncu).
Najpoznatiji takvi biljni materijali su korijen mrkve, plod oraha, cvijet nevena ili kakao maslac. Takva ulja ili masti sadrže prirodne pigmente koji toniraju boju kože dajući joj preplanulost, no ponekad mogu pobojati i odjeću.
„Važno je istaknuti da se proizvodi za ubrzano tamnjenje trebaju koristiti na već pripremljenoj koži, koja ima podlogu te da je uz njih neophodno nanijeti i zaštitna sredstva ili koristiti sredstva za ubrzano tamnjenje koja u sebi imaju SPF“, napominje Vlasta Pojatina. U Olivalovoj ponudi nalaze se pekmez za ubrzano tamnjenje za maslinovim ulje, uljem oraha i mrkve te ulje za ubrzano tamnjenje.
Danas je jako popularna izrada vlastite kozmetike, pa tako i proizvoda za sunčanje. No ta je pustolovina jedan od najkompleksnijih zadataka u svijetu kozmetičke industrije, kaže Vlasta Pojatina. „Savršen balans i dobar odabir UV filtera, zatim djelotvornost, dobra razmazivost, stabilnost u odnosu na rok valjanosti, vodootpornost i slično, samo su neki od zahtjeva koje treba ispuniti da bi proizvod bio djelotvoran“. Stoga dobro promislite posjedujete li navedan znanja prije negoli krenete u proizvodnju vlastitog sredstva za zaštitu od sunca koje bi vas prvesntveno trebalo štititi, a ne vam nanijeti neku dodatnu štetu.
Olivalovi proizvodi nisu testirani na životinjama, a od linije za sunce, osim Sun Sticka koji jedini sadrži pčelinji vosak, ne sadrže sastojke životinjskog podrijetla. Njihove kreme i mlijeka za sunčanje ostavljaju kožu glatkom, a ulja za sunčanje, koja idu čak do faktora 50 ne maste kožu kao ulja nekad stoga se ne morate bojati iskušati ih. Svi proizvodi za zaštitu su vodootporni, sadrže kombinaciju mineralnih i kemijskih filtera koji pokrivaju UVA i UVB spektar sunčevih zraka, a bazu čine prirodni sastojci poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja i kakao maslaca koji kožu dubinski njeguju i hrane. Oni koji imaju svjetliju put i nježniju kožu trebali bi koristiti kozmetičke proizvode s višim faktorima (SPF 30 – SPF 50) dok osobe tamnije puti mogu koristiti niže faktore (SPF 10 – SPF 20).
Iako ne postoji proizvod koji pruža potpunu zaštitu od sunca, opća je preporuka da lice, koje je najizloženije, treba svakodnevnu zaštitu u obliku hidratantnih krema ili specijaliziranih stickova. Što se tiče razlike između preparata namijenjenih zaštiti kože lica i ostatka tijela, Vlasta Pojatina kaže da su preparati za lice uglavnom gušće strukture, dok su UV filteri uobičajene kombinacije organskih i anorganskih filtera. To znači da, ako vam odgovora gustoća preparata koje koristite za tijela isti možete primijeniti i na lice.
Što se tiče njege kože nakon sunčanja, preporučuju se proizvodi koji lagano hlade, smiruju i hrane kožu, a na bazi su aloe vere, kamilice, pantenola. Olival u ponudi ima Aloa vera gel, ali i specijalizirani SunSOS losion, s dodatno pojačanim efektom hlađenja koji pruža trenutno olakšanje.