Sposobnost razvijanja i održavanja osjećaja unutarnjeg mira važan je faktor kada govorimo o tome kako se nositi sa anksioznosti. A s njom se svi suočavamo i to češće nego što bismo htjeli i često više nego što možemo podnijeti. Nakon nekog vremena osjećaj tjeskobe ostavlja posljedice na naše zdravlje, a znati se dovesti u stanje mira i opuštenosti može jako pomoći našem tijelu i umu. I to ne samo u trenutku nego i u općenitom očuvanju zdravlja. Evo nekoliko savjeta kako vježbati mirnoću u svakodnevnom životu.
RAZVITE MIRNU JUTARNJU RUTINU, umjesto da organizam u dan uvodite u stresnom stanju
Jutarnji ritual može uliti osjećaj mirnoće u vaš život i postaviti temelj za opušteniji, manje stresan dan. Iako puno ljudi započinje svoj dan u nekakvoj psihofizičkoj žurbi, veća je vjerojatnost da će takav početak dana značiti i jednako napet ostatak dana. Bilo bi zgodno isplanirati dan večer prije, odvojiti par minuta i napisati “to do” listu ili podsjetnike za budućeg, sutrašnjeg sebe.
Razvijanje jutarnjeg rituala ne mora vam uzeti puno vremena, više može služiti kao opuštajuća vježba kako biste sami sebe podsjetili na stvari koje trebate obaviti. Od pomoći također može biti i raniji odlazak na spavanje kao i podešavanje više od jednog alarma tako da se ne morate brinuti o tome hoćete li zaspati. Ako se večer prije pripremite za potencijalno stresan dan to vam isto tako može pomoći. Ne bi bilo loše i unaprijed isplanirati plan za tjedan koji dolazi, a možda i spremiti nešto hrane. Sve su ovo sitni savjeti koji vam mogu ublažiti stres od osjećaja da ste stalno na traci.
Obratite pažnju na to KAKO REAGIRATE na stresne događaje ili pojedince koji u vama isti izazivaju
Biti samosvjestan ključno je pri nošenju sa tjeskobom. Naše tijelo često snažno reagira na stresne situacije. Njih se ne možemo riješiti u svakodnevnom životu, no važno ih je prepoznati te se na njih pripremiti koliko god je moguće. Možda nećete biti u stanju u potpunosti kontrolirati svoju reakciju na neki događaj, ali ako ste svjesni situacije koja bi vam mogla izazvati stres te “težine” reakcije koju biste na nju mogli imati, to znanje bi vam moglo pomoći u borbi protiv tjeskobe na duže staze. Ako obraćate pažnju na svoje reakcije moći ćete osmisliti plan za sljedeći takav slučaj, odnosno njegov okidač. Važno je znati koje su to situacije ili akcije pojedinaca koje u nama izazivaju tjeskobne reakcije. Okidači mogu biti “prirodni”, primjerice stresna situacija na radnom mjestu koja se ne može izbjeći ili nevidljivi, primjerice ako ste predugo bdjeli nad nekim pitanjem koje vas brine. Kada znate koji su vaši okidači lakše je pronaći način na koji se s njima možete nositi. Uostalom, ako i otkrijete da je vaše radno mjesto izvor stresa kojeg svakim danom sve manje podnosite, sjetite se da je i to situacija koju možete promijeniti.
RAZVIJTE OSJEĆAJ ZAHVALNOSTI i budite zahvalni na malim stvarima u životu
Dok radim na ovom tekstu napamet mi pada misao o tome koliko smo zapravo razmaženi. Kao da nam se ništa ne smije reći i kako sve više tražimo, a ništa nas zapravo ne zadovoljava. Nismo tome sami krivi jer se s obzirom na razvoj tehnologije i onoga što nam je dostupno ljestvica intenziteta potrebnog da u nama izazove neku reakciju podigla. Često pritom, u toj neprestanoj utrci za životom i ciljevima koje smo si postavili zaboravljamo usputno i živjeti. Zaboravljamo koje nas to stvari istinski vesele. Nitko ne kaže da nas, primjerice, kupnja novog udobnog madraca neće razveseliti, no uzmite si par trenutaka i zapišite koje su to stvari koje u vama izazivaju najviše sreće, na kojima ste najviše zahvalni, a često zaboravljate koliko su vam važne. Može to biti određena situacija, akcija, pojedinac ili pak neka prirodna datost.
Mnogi ljudi koji vole zapisivati stvari ili voditi dnevnik imaju svoju bilježnicu za zahvalnost koja im pomaže da stave svoj život u perspektivu. Iako direktno ne mora biti vezano za vaš osjećaj tjeskobe, vođenje dnevnika može imati smirujući učinak na vaše tijelo i um. Jednostavna lista stvari na kojima ste zahvalni u vama može izazvati snažan osjećaj zahvalnosti i mirnoće uma- ne morate na nju trošiti puno vremena. Kako se dan primiče svom kraju, tako i vi punite svoju listu. To će vam pomoći održati um mirnim, ali i poboljšati vaše raspoloženje.
Umjesto da multitaskate, svoju mentalnu i fizičku energiju usmjerite na rješavanje JEDNOG PO JEDNOG zadatka
Iako je sposobnost multitaskinga u današnjem društvu i na radnim mjestima dosta cijenjena, usmjeriti energiju na samo jedan zadatak također može biti korisno, pogotovo što se tiče smanjenja osjećaja tjeskobe. Ako ste često u situaciji u kojoj se morate baviti sa više od jednog zadatka istovremeno, to može pojačati vaše razine stresa i biti okidač za osjećaj tjeskobe. Iako se čini kao legitimna i tražena vještina, multitasking može biti jako stresan stoga ga izbjegavajte u danima kada su vam razine stresa već povišene. Preporučljivo je da tih dana usporite, a ne dodatno potencirate stres. Pomoći vam može da si napravite listu stvari koje morate napravite- nakon što završite svaki zadatak, prekrižite ga s liste.
Prilagođeno s Pick the Braina