Jedna od najvažnijih lekcija u prošloj godini bila mi je da imam još puno toga za učiti i da vlastito iskustvo ništa ne može zamijeniti, pa sam odlučila naučeno primijeniti čim prije. Donosimo savjete četiri stručnjakinje iz raznih polja – što nam trenerica, biologinja, psihologinja i nutricionistica kao stručnjakinje, ali i osobe preporučuju za novi početak, saznajte u tekstu koji slijedi.
Natalija Špehar, profesorica kineziologije
Vježbajte jer možete i trebate (i činite to redovito)
Svi mogu i trebaju vježbati. Nikad nije kasno početi. Odvojite za tjelesnu aktivnost najmanje 3 puta tjedno po sat vremena, a u ostalo vrijeme budite aktivni na bilo koji drugi način: hodajte na posao, penjite se stepenicama umjesto dizalom, prošećite psa.
Odaberite za vas odgovarajuću tjelesnu aktivnost
Važno je odabrati onu vrstu aktivnosti koja će biti u skladu s vašim potrebama, mogućnostima i ciljem koji želite postići. Pri izboru aktivnosti i doziranju intenziteta posavjetujte se sa stručnom osobom, nemojte biti preambiciozni i krenuti prenaglo, osobito ako ste do sada bili neaktivni. Ako imate zdravstvenih poteškoća, porazgovarajte sa svojim liječnikom.
Postavite si realne ciljeve
Tjelesnu aktivnost koju odaberete počnite provoditi umjereno i polagano, ali dosljedno i redovito u ono doba dana koje najviše odgovara vama i vašem slobodnom vremenu. Nemojte ići iznad svojih stvarnih mogućnosti – pri vježbanju trebate osjećati napor, ali i zadovoljstvo. Trebate biti svjesni da se promjene ne događaju preko noći, ali već nakon dva mjeseca redovitog vježbanja vidjet ćete i osjetiti promjene zbog kojih se sve isplati.
Pozitivni efekti treninga javljat će se tek ukoliko su zahtjevi treninga lagano iznad točke umora i osobnih mogućnosti što će rezultirati adaptacijom organizma na povećane napore.
Biljana Agić, profesorica biologije
Pokušajte se odvojiti od ekrana
Užasno smo se naviknuli na te stvarčice-mobitel, tablet, laptop- i u slučaju da je baterija pri kraju a mi bez punjača, to je bez iznimke ravno filmu katastrofe. To je ozbiljan problem. Pokušajte se na neko vrijeme odvojiti od ekrana i izaći po mogućnosti u prirodu. Neće se svijet srušiti, nećete ostati bez posla ili virtualnih prijatelja, a osjećaj je fenomenalan.
Jedite što više domaću hranu
Pokušati kuhati doma, što je više moguće zdravu hranu. To je i zabava i korist. Ako uz to ide i proučavanje ljekovitog bilja ili gljiva može se otvoriti jedna potpuno nova dimenzija od koje čovjek ima višestruku korist. Tako se jedan odlazak u prirodu može pretvoriti u odlazak “u spizu” što automatski povlači uštedu novca, a dobijete najsvježije namirnice iz eko uzgoja.
Družite se s ljudima koji vam odgovaraju karakterno i duhovno
Znalo mi se dogoditi da pijem kavu s ljudima koji mi ne pašu, ali sam to činila jer su mi bili pri ruci. No nakon toga sam se osjećala umorno i frustrirano. Onda sam shvatila da treba napraviti selekciju i odlučila se posvetiti ljudima koji mi odgovaraju,čak i ako si nismo toliko blizu. Ispunjenija sam kad se vozim pola sata do prijatelja s kojima se smijem cijelo popodne, jer se emocionalno napunim i vratim doma sretna. U petom razredu se uči da je čovjek biološko, socijalno i duhovno biće. Tek kad zadovoljimo sve te tri potrebe bit ćemo zdravi i fizički i psihički.
Marina Nekić, geštalt psihoterapeutkinja i docentica na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru
Budite hrabri
Hrabrost ne znači odsustvo straha već djelovanje unatoč strahu. Istina, teško nam se nositi s neizvjesnošću života no upravo tu hrabrost pomaže. Pomoću nje ustrajemo i vjerujemo da, što god da se dogodi, će na neki način biti dobro za nas. Možda nam u tom trenutku bude teško ili stvari ne ispadnu kako želimo, ali ja se držim jedne rečenice iz filma- na kraju uvijek bude dobro, ako nije dobro onda nije kraj.
Dopustite si da pogriješite
Mnoge stvari ne pokušavamo jer se bojimo da ćemo pogriješiti, jer želimo biti savršeni i želimo da nas drugi prihvate. No griješiti je neizbježno i sasvim prihvatljivo.
Zapitajte se, što je najgore što se može dogoditi ako pogriješite? Možete osjetiti sram, krivnju, grižnju savjesti, razočarenje, ljutnju. Te emocije nam daju do znanja da nešto trebamo promijeniti. Možda previše puštamo drugima da vode naš život, možda od drugih očekujemo previše, možda previše krivimo okolnosti, a zapravo bi trebali zasukati rukave i odlučiti što želimo od sebe i života koji je samo naš.
Zapitajte se- biste li htjeli ponovno proživjeti 2016.? Ako da, ponovite ono što vam je pomoglo da se dobro osjećate, da budete zadovoljni, sretni, ispunjeni. Ako ne, onda je na vama da odlučite što ne želite da se ponovi. Dakle, griješimo jer tako učimo kako da nešto više ne radimo i približavamo se onome što želimo.
Oprostite si
Teško je biti hrabar i griješiti ako nemate suosjećanja prema sebi i niste u stanju oprostiti sami sebi. Često smo u razgovoru s prijateljima puni razumijevanja dok istovremeno za sebe imamo pripremljene srednjovjekovne sprave za mučenje. Budite ono što jeste, savršeni baš takvi kakvi jeste. Hrabro koračajte, griješite, učite- sve je to iskustvo koje nas osnažuje i čini mudrijima. Ne zaboravite se voljeti i poštovati kao što volite i poštujete svoje prijatelje.
Zrinka Šmuljić, magistra nutricionizma
Osvijestite postojeće prehrambene navike (kako biste saznali „gdje škripi“)
Kada preispitate svoj obrazac hranjenja shvatit ćete da možda pretjerujete u obrocima bogatima ugljikohidratima, poput slatkiša, kruha ili tjestenine, i da je to razlog višku kilograma kojih se nikako ne uspijevate riješiti. Dakle, tu škripi. Zašto ne bih svom tijelu, umjesto keksa prvenstveno bogatih šećerom, za desert podarili bananu bogatu šećerom, ali i kalijem i vlaknima? Obrazac hranjenja je, ako isključimo preferencije, jedna navika. Navike je teško promijeniti, ali je svakako moguće.
Obogatite svoje znanje o prehrani i vašem organizmu
Kada ste posljednji put pročitali knjigu koja vam je pomogla da bolje razumijete funkcioniranje svog organizma ili vas je potaknula da se zapitate nad namirnicama koje unosite? U prošloj godini naletjela sam na nekoliko izvrsnih knjiga koje su me natjerale da dobro razmislim o tome što unosim u organizam te približile funkcioniranje našeg tijela. Autori su ljudi koji su se suočili sa svojim problemom i sami tražili rješenje koje im medicina nije htjela ponuditi –poput mlade znanstvenice Giulije Enders koja je na vrlo zabavan način objasnila ulogu koju u našem životu imaju crijeva u knjizi „Crijeva sa šarmom“ .
Upustite se u nove avanture
Svaka, za čovjeka jestiva namirnica ima svoje specifične tvari koje ju čine posebnom, a pogoduju našem organizmu. Kada idući put odete u nabavku hrane osvrnite se oko sebe i promotrite hranu koju još nikada niste kušali ili koja vam se rijetko nalazi na tanjuru. Budite znatiželjni i upustite se u neke nove avanture s crnom repom, đumbirom, jostom, sjemenkama…