SHARE

Iako svi znamo da bilo koji oblik tjelovježbe pomaže ukloniti stres, jedan tip treninga naizgled prednjači pri umirenju živaca – joga. Pod stresom ste zbog posla? Bavite se jogom. Život vam je pre tjeskoban? Upišite sat joge.

Oni koji su se bavili jogom znat će da ona nudi nešto posebno. Nakon jednog sata osjećate kao nova osoba, a redovitim prakticiranjem joge postižete uravnoteženo stanje uma – čak i kada niste na prostirci.

Naravno, da je joga svojevrsna terapija protiv stresa, zabilježeno je u samoj srži prakse – ili barem u sadašnjoj formi joge, koja nas uči da osluškujemo tijelo umjesto da se naprežemo, a usto nas potiče da prepoznamo božanstveno unutar nas samih, ali i drugih oko nas.

Međutim, kako joga pomaže pri upravljanju stresom? Što se točno događa u tijelu kada se bavimo jogom? ( Napomena: objašnjenje koje slijedi bit će dijelom metaforično. Ljudski mozak je pre kompleksan da bi ga opisali u kratkom članku)

Kako joga pomaže pri upravljanju stresom?

Doktorica Mithu Storoni kaže da nam joga pomaže istrenirati “stresne moždane vijuge” tako što stimulira simpatikus i parasimpatikus (autonomne živčane sustave). Jednostavno rečeno, stresom upravljaju dva gore navedena živčana sustava. Simpatikus je povezan s lučenjem kortizola i adrenalina u stresnom trenutku. Parasimpatikus je, s druge strane, povezan s relaksacijom (“odmor i probava”).

Figurativno rečeno, stresna, odnosno opuštajuća reakcija, može se “uključiti ili isključiti” uz pomoć posebnih kretnji, objašnjava Storoni. Tri fundamentalna tipa joge pokreću ove “prekidače”: održavanje stajaće pozicije, naginjanje unaprijed, i naginjanje unatrag.

Kada održavamo stajaću poziciju, trebamo se fokusirati na ravnotežu i mirno stajanje. Ovo angažira takozvani “logički mozak”, i koči stresnu reakciju. Međutim, u jogi rijetko samo stojimo u jednoj poziciji. Mnoge asane su kompleksnije i zahtijevaju održavanje položaja pri naginjanju unaprijed i unatrag.

Kad se naginjemo unatrag, reakcija na stres je “uključena”, budući da stežemo mišiće uzduž vrata. Stoga, stojite li u pozi uspravnog psa, vaše tijelo ne samo održava poziciju, već i potiče stresnu reakciju, koja nastaje zbog nježnog krivljenja vrata unatrag. Ova situacija je izazovna, a zbog toga osnažuje sposobnost uma da se nosi sa stresnim situacijama; jer da bi ste održali poziciju, morate ostati mirni. Ovaj fenomen je jako koristan u životu – evo što kaže doktorica Storoni:

“Treniranje logičkog mozga na ovaj način, dugoročno može presložiti živčane veze u mozgu. Stvaraju se novi moždani putevi koji vam olakšavaju kontrolu vlastitih misli. Možda će vam biti lakše usmjeriti misli u smjeru u kojem želite, umjesto da “žalite” nad negativnim mislim i iskustvima.”

Iako često čujemo da nam joga pomaže da “otpustimo” stvari, ili čak da nas “prepušta u ruke svemira”, što se tiče stvarne tjelesne reakcije, izgleda da nam joga uistinu pruža veći kontrolu nad mozgom, i mentalnim stanjima (pogotovo korisno ljudima koji imaju tip A osobnost!).

Na posljetku, bitno je i naginjanje unaprijed. Možda ste na satovima joge čuli da su “dobri za živce”, i u tome ima nešto istine. Kad se naginjemo unaprijed, najčešće trebamo ostati u toj poziciji, a gore smo napomenuli kako je održavanje pozicije bitno za stresnu reakciju. Osim toga, naginjanje vrata unaprijed “uključuje” relaksirajući odgovor tijela. Tome dodajte i sporo, svjesno disanje, i ušli ste u stvarno umirujuću pozu.

Ako pak nemate vremena za cijelu vježbu joge (na poslu ste), otiđite do kupaonice i provedite nekoliko minuta u Uttanasana pozi (pregib unaprijed).

(prilagođeno s peacefuldumpling)

Ostavi odgovor