Zar je stvarno istina da ljudi mogu živjeti bez hrane životinjskog porijekla, koja je, u biti i štetna za zdravlje? Istina je.
Zašto onda velika većina čovječanstva nastavlja jesti meso i mesne prerađevine? Zašto je ljudima toliko teško odreći se mesa?
Mi ljudi kao da smo zapeli u kolektivnom ludilu. Prehranu baziramo na namirnicama koje nisu dobre za naše zdravlje, niti za zdravlje Planeta. Do ove situacije je došlo iz raznih razloga.
10 najznačajnijih razloga zašto je ljudima toliko teško odreći se mesa :
1. Ljudi su općenito “slabi” na masnu hranu
Masna hrana kod ljudi potiče lučenje sline, a njena tekstura je ugodna osjetilima u ustima. Studije su pokazale da viskoznost, orijentacija i elongacija prehrambenih molekula utječe na prihvaćanje hrane. Primjerice, potrošači su ocijenili jogurte i druge mliječne namirnice prema tome koliko su kremasti, to jest, više su im odgovarala namirnice s višim udjelom masti.
Naravno, na ovu temu je provedeno više studija, od kojih su mnoge ukazale na hedonističku moć masne hrane.
2. Naši su preci jeli meso jer su im bile potrebne kalorije. Nije ih bilo briga za dugovječnost
Dok smo bili lovci-sakupljači, dovoljan unos kalorija bio je primaran cilj. Budući da isprva nismo uzgajali indijske oraščiće ni avokado, bilo je potrebno dobiti dovoljno energije za rad iz jednostavnijeg izvora – mesa. Mast je najmoćniji energent, i uz njega su naši preci najlakše preživljavali. Uz oskudicu hrane, i nepovoljne uvjete, primarno su se fokusirali na trenutno preživljavanje, i nisu imali privilegiju da razmišljaju o dugovječnosti.
3. Tek nedavno je masovan uzgoj životinja postao opasan za Planetu
Ljudska populacija je u stalnom porastu. Procjenjuje se da nas je danas oko 7.4 milijardi. Međutim domaćih životinja je deset puta više – oko 70 milijardi. Budući da životinje u prosjeku troše znatno više hrane i vode od ljudi, postale su ekološki problem. Osim toga, one u atmosferu luče ogromne količine metana. No, većina ljudi na to i dalje zatvara oči, jer se na opasnost uzgoja životinja ukazalo relativno nedavno.
4. Jedenje životinja je u mnogim kulturama znak snage i moći
Ovo je također veliki problem. I mene su dok sam bio dječak učili da trebam jesti puno mesa kako bi postao velik i jak. Čini se kao da jedenje životinjskih proizvoda donosi određen osjećaj nadmoći i snage.
5. Znanstvenici su isprva smatrali da je životinjski protein superioran
Sve do 2002. godine izlazili su članci o tome kako su biljne bjelančevine nepotpune, i kako ne pružaju sve esencijalne aminokiseline. Srećom, danas znamo da je to bilo neosnovano, te da se balansiranom biljnom prehranom može unijeti i više nego dovoljno proteina.
6. Tradicija odumire sporo, a jedenje životinja je u većini kultura
Teško je za očekivati da će stariji, i manje obrazovani ljudi shvatiti da je meso nepotrebno. Oni meso smatraju delicijom uz koju se proslavlja svaki veći blagdan, i obiteljski ručak. Svoju ljubav prema mesu prenose i na mlađe naraštaje, koje se ponekad iz poštovanja prema starijima ne žele odreći mesa.
7. Ljudsko tijelo je izdržljivo, stoga postoje brojni mesojedi koji žive dugo, a to je u kontradiktorno dokazima da je meso bespotrebno i štetno
Nedavno je potvrđeno da jedenje crvenog mesa uzrokuje rak debelog crijeva. Međutim, mnogi ljudi su dovoljno dobro genetski potkovani, ali i umjereni u jelu, pa dožive duboku starost uz mesnu dijetu. Promatrajući njih, ostatak može zaključiti da je meso bezopasno, pa čak i ključno za ljudsko zdravlje. Što jednostavno nije istina.
8. Prehrambene studije su dizajnirane i predstavljene ljudima tako da zvuče zbunjujuće, a rijetko potiču niskomasnu biljnu dijetu
Kao primjer ću uzeti medijsku pompu oko Paleo i ketogene dijete, čiji se sadržaj znatno razlikuje od prehrambene piramide. Potonja zagovara ugljikohidrate kao osnovu prehrane, dok Paleo i keto dijeta potiču unos masti kao osnovnog energenta. Takve dijete su korisne samo kod određenih zdravstvenih stanja, dok za širu populaciju ne bi smjele biti modus operandi.
9. Mesna industrija bez grižnje savjesti promovira svoje interese, i iskorištava zbunjenu javnost, i politiku
Mesni lobisti čak plaćaju laičke studije o štetnosti soje, i vrijednosti punomasnog svježeg kravljeg mlijeka. Kao i kod svake veće industrije (farmaceutska, naftna, vojna), nemaju srama kod promocije vlastitih interesa, i nije ih briga za vjerodostojnost njihovih riječi.
10. Meso nije jedini uzrok debljanja i bolesti; za to su zaslužne i procesirane namirnice, i prekomjerna upotreba ulja. Zato mesni lobisti mogu proglasiti takve namirnice pravim zlom
Prerađena hrana, kao što je čips, ulje, tjestenina, bijeli kruh, kečap, i slično, nije dobra za ljudsko zdravlje. Te namirnice ne sadrže kvalitetan udio bitnih nutrijenata, i gomilaju tijelo šećerom i mastima. Zbog toga se zagovaratelji mesa brane od napada, i usmjeravaju pozornost na obrađivanu hranu.
Nadam se da vam je sada jasnije zašto se ljudima teško odreći mesa. Nekima je naravno i drag okus mesa, neki smatraju da smo jednostavno superiorni životinjama, i da bi ih zbog toga trebali koristiti kao hranu. U bilo kojem slučaju, riječ je o masovnom (samo)zavaravanju.
(Inspiracija za članak: forksoverknives.com)