Zanimljiva studija: vegani su zdraviji, ali imaju jednu veliku rupu u prehrani

Belgijski znanstvenici objavili su veoma zanimljivu studiju u kojoj su uspoređivali kvalitete veganske (bez životinjskih proizvoda), vegetarijanske (bez ribe i mesa), polu-vegetarijanske (riba ili meso do jednom tjedno), riblje-vegetarijanske (bez mesa) i svejedske prehrane. Ukratko, vegani su zdraviji! Studija je zaključila da vegani uzimaju najmanje kalorični hranu, imaju zdraviji unos masnoća, najmanje proteina i najviše vlakana u odnosu na svejede. Također, unose najmanje kalcija, ispod razine belgijskih nacionalnih preporuka.

Kvaliteta prehrane procjenjivana je prema dva indeksa, HEI-2010 (Healthy Eating Index – indeks zdrave prehrane) i MDS (Mediterranean Diet Score – ocjena mediteranske prehrane). Oba indeksa dokazano ukazuju na dulju životnu dob i bolje zdravlje ispitanika. Vegani su u ovom istraživanju postigli najbolje rezultate prema oba indeksa, a svejedi najlošije. Poredak ostalih modela prehrane bio je izmiješan, jer indeksi na različite načine ocjenjuju pojedine elemente prehrane.

Ukupno je u istraživanju sudjelovalo 104 vegana, 573 vegetarijanca, 145 polu-vegetarijanaca, 155 riblje-vegetarijanaca i 155 svejeda. Od ispitanika, normalnu tjelesnu težinu je imalo 78,8 posto vegana, najviše od svih skupina, dok je samo 67,7 posto svejeda spadalo u skupinu normalne tjelesne težine. Broj ispitanika ispod normalne težine kretao se između 6 i 8 posto za sve skupine. Prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost su u najvećoj mjeri imali svejedi (20,6 posto i 8,4 posto ispitanika), a najmanje vegani (10,6 i 1,9 posto).

Također, vegani su unosili najmanje soli i najmanje kolesterola, te najviše ugljkohidrata u proporciji prehrane, ali istu ukupnu količinu ugljkohidrata kao ostali ispitanici.

Kako do dovoljno kalcija

Ono što je važno napomenuti da je većina ispitanika s veganskom prehranom u studiji bila ženskog spola – oko tri četvrtine skupine su bile veganke. Razlog za to je što istraživači nisu uspjeli pronaći dovoljan broj muških vegana u Belgiji, koja ukupno ima tek oko 1 posto vegetarijanaca i vegana u populaciji. Taj je podatak bitan jer je iz literature poznato kako se žene u prosjeku hrane zdravije od muškaraca. Također, većina ispitanika je bila fakultetski obrazovana, što je još jedan indikator zdravije prehrane.

Istraživanje nije niti obuhvatilo vitamine B12 i D koje vegani dopunjavaju namirnicama poput sojinog mlijeka s dodanim vitaminima. U istraživanju su vegani uzimali i najviše željeza, ali ostaje poznati problem s apsorpcijom željeza biljnog podrijetla.

Najveća manjkavost veganske prehrane bila je nedostatak kalcija. Vegani su uzimali najmanje kalcija, u prosjeku 738 miligrama dnevno, sa svejedima na drugom mjestu. Iako je to ispod preporučenih količina, britanska studija iz 2007. je pokazala da je granica za povećanje incidencije lomova zbog krhkijih kostiju 525 grama – vegani koji su uzimali najmanje toliko kalcija imali su istu incidenciju kao i svejedi, a tek oni ispod te granice su češće imali lomove. Naravno da kalciju treba posvetiti pozornost u veganskoj prehrani, ali ga, srećom, u raznim vrstama biljne hrane ima dovoljno.

Uz sve ograde zbog iskrivljenosti uzorka, ova studija je ipak jasno pokazala zdravstvene dobrobiti veganstva. Za očekivati je da će porastom broja vegana u svijetu biti sve više ovakvih, pa i masovnijih studija s novim podacima.