Kao pojam začini se koriste na toliko načina koliko i u kombinacijama s jelom, a kroz povijest su prošli razne tretmane: nekada su bili izrazito unosna trgovina, često ih se vezivalo uz egzotično, strastveno i seksualno, a služili su i kao neka vrsta konzervansa te kao podloga za lijekove. Danas se ponovno otkrivaju i to ne samo u svrhu kuhinjskih ”eksperimenata”, nego i u svrhu poboljšanja i održavanja dobrog zdravstvenog stanja.
Oni naime nisu samo dodatak jelu koji poboljšava i pojačava okus već imaju i druge funkcije na naš organizam, samo ih treba znati koristiti. I za to ne treba ići predaleko jer hrvatsko podneblje nudi niz finih začina sa blagotvornim svojstvima.
Pod začinima podrazumijevamo dijelove biljaka koji svojim sadržajem (eteričnim uljima, aktivnim tvarima ) oplemenjuju jela. Možemo ih podijeliti na mirisne, okusne i ljute začine. U tom smislu treba revidirati onu liječničku, kada su posrijedi želučane i crijevne tegobe, o izbjegavanju začinjene hrane jer nam začini, ako ih se koristi na pravi način mogu pomoći i u riješavanju istih.
U tu smo svrhu porazgovarali sa Snježanom Obradović, upraviteljicom biljno poljoprivredne zadruge Eko pinus, čije proizvode i sama kupujem. Zadruga je osnovana 2005., a bavi se ljekovitim biljem, začinima, izradom melema i zdravom hranom. Cilj Eko Pinusa ”nije samo prodati proizvod već pomoći savjetom i edukacijom kako primijeniti to što nam je priroda nesebično dala za očuvanje našeg zdravlja”, kaže Snježana Obradović.
Eko pinus nudi veliki izbor začina, domaćih poput bosiljka, ružmarina, peršina, majčine dušice, borovice, a najviše začina iz uvoza dolazi iz daleke Indije, Kine, Indonezije (kurkuma, đumbir, curry, piskavica, zvjezdasti anis…). U ovom smo se tekstu ipak odlučili pozabaviti začinima s hrvatskog podneblja s obzirom da prostora za uzgoj ljekovitog bilja ima na mediteranu kao i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Snježana Obradović tako je za nas izdvojila top pet hrvatskih začina koje bi zbog njihovih svojstava trebali imati u svom kuhinjskom ormariću.
Bosiljak
Bosiljak je omiljen začin zbog vrlo ugodnog mirisa. Najbolje pristaje uz rajčicu, crne masline i češnjak. Dodaje se svježim salatama, jelima od povrća, mesu, juhama. Potiče apetit, a koristi se za pomoć pri želučanim i crijevnim tegobama, nervozi, nesanici, upali mokraćnih puteva.
Ružmarin
Ružmarin je veoma aromatičan začin i treba ga oprezno dozirati.Koristi se kod slabe probave, potiče cirkulaciju, rad jetre i žuči, a i pomaže i kod upale mišića i zglobova.
Kadulja
Kadulja je sredozemna, također vrlo aromatična biljka kod koje se kao začin koriste svježi i suhi listovi. Povoljno djeluje na želudac, potiče apetit, smiruje grčeve, a poznata su i njena antibakterijska svojstva te pozitivan učinak na tegobe usne šupljine.
Peršin
Peršin se koristi u pripremi mnogih jela i umaka. Dodaje se pri kraju kuhanja da ne gubi aromu. Izrazito ljekovita biljka. Blago utječe na izlučivanje probavnih sokova. Koristi se protiv nadutosti, grčeva, želučanih tegoba i za izlučivanje tekućine iz tijela. Ima snažna antioksidativna svojstva.
Origano
Origano je nezaobilazan začin u svakoj kuhinji, tradicionalno se koristi kod izrade pizza, preljeva za tjesteninu, jela od rajčica i uz kuhano povrće. Odlično se slaže sa bosiljkom, ružmarinom i majčinom dušicom. Origano posjeduje snažna antioksidativna i antimikrobna svojstva. Odlično je sredstvo kod želučanih i crijevnih tegoba, a koristi se i kod prehlade i kašlja.