Gordon Hodson je doktor psihologije na Sveučilištu Brock. Specijaliziran je za razumijevanje stereotipa, predrasude i diskriminacije. Budući da je i sam zagovornik prava životinja, primijetio je da aktivisti i zagovornici tih istih prava imaju često pogrešan pristup problemu, i zbog toga postižu slabe rezultate.
Gordon kaže da psihološkoj literaturi postoje jasni savjeti za povećanje utjecaja manjinskih skupina. Prvo, važno je imati dosljednu poruku. Tako ćete pokazati samopouzdanje i uvjerljivost. Drugo, morate odabrati “pravi društveni trenutak”. Iako manjine mogu pokušati napraviti promjenu u društvu bilo kada, u pravilu su najuspješniji kad prava zagovaraju u optimalnom trenutku. Uzmimo za primjer prava homoseksualaca; većina Amerikanaca danas podržava jednaka prava za brak (npr. gay brakove). Čak i među (mladim) Republikancima, većina podržava istospolne brakove. Argumenti za prava homoseksualaca postajali su sve jači kako su se počele mijenjati kulturološke norme. Zagovaranje gay prava bi početkom 20. stoljeća naišlo na velik otpor; ali početkom 21. stoljeća bilo je uspješno. Tajming je ključan.
Ali Hodson tvrdi da je za aktiviste životinjskih prava najbitnija treća stvar: izbjegnite dojam rigidnosti i dogmatičnosti. Ako ste u poziciji manjine (koja je po definiciji anti-normativna), trebate biti dosljedni i čvrsti, ali ne i rigidni. Ovo nije lako postići. Gordon za pokret za životinjska prava ima nekoliko osnovnih savjeta, poduprta psihološkim istraživanjima.
Psihološki savjeti zagovornicima prava životinja –
1. Shvatite da su mali koraci važni, značajni, i potrebni
Neki zagovarači prava životinja tvrde da treba biti “samo vegan”. Za njih su i vegetarijanci dio problema. A vegetarijanci su im saveznici, a ne neprijatelji. Većini vegetarijanaca stalo je do životinja; nemojte ih otjerati.
Nadalje, psihološka istraživanja pokazuju da postavljanje letvice previsoko može lako dovesti do razočaranja. Tako je uvijek u životu – pokušate li naglo smršaviti, brzo se obogatiti, ili postati moralni “svetac”, rijetko kad ćete uspjeti. Psiholozi razumiju važnost malih koraka. Jedenjem manje životinjskih proizvoda ljudi su na dobrom putu prema izbacivanju životinja iz jelovnika. Čak i ako ne postanu vegani, manje će životinja iskorištavati. Ako stavite ultimatum – vegan i ništa drugo – ignorirate važnost postepenih promjena u životima ljudi, i u društvenim normama. Također riskirate da vas napuste oni koji već zagovaraju prava životinja, i odbijate ljude da poduzmu prvi korak prema promjeni.
2. Prestanite koristiti mentalno stanje životinja kao argument
Zagovornici životinjskih prava često raspravljaju imaju li životinje “svijest” ili “mentalna stanja”. To je interesantna debata, i područje koje potiče puno istraživanja, ali poprilično je irelevantna kad se raspravlja o pravima.
Životinjska prava su stvar morala. Nemoralno je iskorištavati životinja, bez obzira osjećaju li one bol, i imaju li svijest. Argumenti o mentalnim stanjima mogu čak ići na ruku ljudima koji iskorištavaju životinje. Fokusirajte se bitno: nije moralno povrjeđivati nekoga. Time ste pokrili iskorištavanje životinja, ljudi, i klimatske promjene. Ljudi u pravilu žele napraviti ispravnu stvar. Pomozite im da uvide moralnu stranu aktivizma, i kulturne norme koje će dovesti do poboljšanja. Tako su postignuta prava žena, građanska prava, prava homoseksualaca, i djece.
3. Shvatite da su kućni ljubimci dio rješenja, a ne problema
Neki zagovarači prava za životinje protive se držanju kućnih ljubimaca, govoreći da je to oblik iskorištavanja koji potiče ovisnost, superiornost, itd. Ovi argumenti su donekle na mjestu, ali psihološki gledano, vrlo je bitno imati kontakt sa životinjama. Treba nam VIŠE životinja u životima, a ne manje. Ako smatrate da ljude sada nije briga za životinje, zamislite kako bi tek bili ravnodušni kad ne bi imali životinje pored sebe. Ljudi obožavaju svoje ljubimce. Iskoristite to. Potaknite ih da svoju ljubav prošire, da postanu još suosjećajniji, umjesto da ih distancirate od životinja (Costello & Hodson 2012). Što je veći kontakt ljudi sa životinjama, to će oni biti bliži – ako je ta veza bazirana na ljubavi i brizi.
Riječ “ljubimac” nije pogrdna – u našem jeziku je jasno da je povezana s ljubavlju.
4. Držite se svojih specijalnosti
Postoji mnogo razloga za prestanak eksploatacije životinja – moralnih, zdravstvenih, klimatskih. Ako ste pravnik, držite se te teme kako bi proširili poruku. Budete li se bavili medicinskim problemima, ljudi će uvidjeti da niste stručni. Druge ćete lakše uvjeriti ako naglasite svoju stručnost. Kratak, fokusiran, i ispravan argument, puno je snažniji od nekog širokog, koji zalazi u područja koja niste spremni braniti. Kad ste u manjini, ne smijete ispasti nestručni.
5. Budite puni podrške, i nemojte osuđivati
Dobar doktor ne grdi niti ponižava svoje pretile pacijente, nego im pruža informacije, smjernice, podršku, i motivaciju da okrenu život ka boljem. Dobar profesor pomaže studentima da pronađu strast za učenjem. Sukladno tome, moćan aktivist za životinjska prava je onaj koji pruža smjernice, savjete i podršku onima koji traže veliku promjenu u životu.
Želite li postati uvjerljivi i utjecajni, morate biti dobar primjer. I na vas vjerojatno utječu promišljeni, i razumni pojedinci. Budite vi ta osoba drugima. I držite se osnova: budite dosljedni, ali ne dogmatični, i vašu poruku iznesite u trenutku kad (i na mjestu gdje) će imati najveći odjek, i izazvati najmanji otpor.
(preuzeto s psychologytoday)